Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870-1918 (Rijeka-Kaposvár, 2011)
Predgovor
Predgovor Između 1960. i 1980. godine istraživači hungarice koji su tragali za izvorima mađarske povijesti u hrvatskim arhivima u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu i Dalmaciji, tražili su povijesne dokumente, izvore za mađarsku povijest. Poznato je 18 istraživača - arhivskih djelatnika koji su više puta pregledali arhivske fondove: gradivo (spise i knjige) Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog sabora iz srednjeg i novog vijeka, Banske Hrvatske, raznih ministarstava, prosvjetne djelatnosti, crkvene i obiteljske dokumente.1 Od 1965. godine istraživači su bili Béla Balányi, József Szekeres, Emil Simonffy, Ágnes Lakos, Zsuzsanna Galasi i István Tarsoly. Oni su u Rijeci pregledali gradivo fonda Kraljevski gubernij za Rijeku i Ugarsko-hrvatsko primorje. Iz njihovih izvještaja mađarska je znanstvena javnost doznala da u Državnom arhivu u Rijeci ima dosta gradiva na mađarskom jeziku. Dvadeset godina poslije njihovih istraživanja trajalo je zatišje. Poslije dva desetljeća pauze opet se razbuktao interes istraživača, koji su počeli istraživati izvore pisane mađarskim jezikom ili značajne za mađarsku povijest u hrvatskim arhivima. Antal Molnár, sveučilišni profesor filozofskog fakulteta ELTE, na poziv Budimpeštanskog arhiva 2006. godine istražio je izvorne dokumente iz 16. stoljeća za povijest Pešte i Budima u Državnom arhivu u Dubrovniku.2 Voditeljstvo Županijskog arhiva Somogy 2000. godine je bilo inicijator i pokretač novih ideja, da počne suradnja na internacionalnoj razini s drugim arhivima. Smatrali smo najvažnijim, da prvo izgradimo suradnju s arhivskim djelatnicima u Hrvatskoj. Saznali smo od više istražitelja, koji su često dolazili iz Ka- pošvara u Državni arhiv u Rijeci, da je u DAR-u pohranjena velika količina spisa na mađarskom jeziku. To saznanje pomoglo je, da se naš interes okrene prema lučkom gradu, Rijeci ,3 koji je od 1870. do 1918. pripadao Ugarskoj. Prvi put u 2000. godini objavljen je natječaj NKA (Nemzeti Kultúrális Alap - Zaklada nacionalne kulture), koji je omogućio sređivanje mađarskih spisa u inozemstvu. Poslije objavljivanja natječaja razgovarao sam s ravnateljem Državnog arhiva u Rijeci gospodinom Goranom Crnkovićem. Iskoristio sam prvu priliku i pozvao sam ga kao gosta na jednu manifestaciju (Dan Županijskog arhiva u Kapošvaru). U nevezanom razgovoru upitao sam ga da li bi prihvatio mađarske arhivske djelatnike koji bi sređivali gradivo na mađarskom u njegovom Arhivu. Kolega, gospodin 1 www.mol.gov.hu — formirana 6. veljača 2008. godine. 2 Molnár Antal: Beszámoló a Dubrovniki Állami Levéltárban (Državni arhiv Dubrovnik) végzett kutatásaimról. In Urbs. Magyar várostörténeti évkönyv II., Bp., 2007. BFL. 416.-425. p. 3 Bősze Sándor: A horvátországi levéltárak. Magyar Levéltárosok Egyesülete 2006. évi vándorgyűlése. Veszprém, 2006. augusztus 28-30. Szerk. Bilkei Irén. Bp., 2007. MLE. 182.-186. p. 7
