Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870-1918 (Rijeka-Kaposvár, 2011)
Gradivo
državnih ustanova, ureda, službenici želje2nice, trgovci i prosvjetni radnici. Njihov udio je 1890. godine bio 3,6 % stanovništva, ali se 1910. godine povećao na 13 %. Važnu etničku skupinu u Rijeci činili su još Slovenci i Nijemci.90 U Rijeci je 1900. godine bilo 2.507 zgrada. Od toga 2.141 stambenih, 67 tvorničkih, 97 zgrada trgovačkih poduzeća i novčanih zavoda, 12 školskih zgrada.91 U Rijeci je školske godine 1907./08. bilo ukupno 36 škola, gdje je pohađalo nastavu 6.769 učenika, a predavalo 336 profesora. Uz 16 osnovnih škola đaci su mogli još pohađati gimnaziju, trgovačku, građansku i šegrtsku školu. U 1894. godini osnovana je Pomorska akademija, koju su 1908. godine polazila 43 studenta.92 Gradivo Oznaka fonda Pomorske oblasti za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci (1870.- 1918.) je HR-DARI-0046. Iako je ta institucija djelovala za vrijeme dualizma ipak smo među spisima našli dokumente prije i poslije njezinog službenog djelovanja. Te su krajnje godine (1854., 1922.) također označene u inventaru. Pomorska oblast u Rijeci, njezino djelovanje, poslovanje, njezini spisi jako su vrijedni naročito zbog povijesnih izvora. U fondu možemo naći spise za povijest društvenog uređenja, za povijest grada, prosvjete, obrazovanja. Spisi su svjedočanstva o životu raznih naroda u tom razdoblju, u gradu i okolini. Nalazimo pitanja nacionalnih manjina i sukoba među njima. Može se pratiti ekonomsko stanje stanovništva grada, masovna iseljavanja i više puta povratak iseljenika. Dokumenti svjedoče o promjenama izgleda grada, što se sve sagradilo u vrijeme „Mađara”. Upoznajemo osobe koje su bile na čelu grada, kako su gradski oci vodili svoj grad itd. Puno spisa pokazuje povijesne činjenice, koje su potpuno nepoznate istraživačima, povjesničarima. Veliku vrijednost imaju spisi koji se odnose na povijest grada, na povijest Hrvatske i Mađarske, na njihove odnose za vrijeme dualizma. Paralelno sa sređivanjem fonda otkrivali smo promjene lica grada, kako je izgrađena riječka luka i obala, kako je na toj obali malo-pomalo rastao cijeli niz palača. U građevinskim lučkim izvještajima, u zapisnicima sjednica, financijskim planovima, građevinskim dnevnicima s nacrtima, situacionim planovima, ilustriranim dokumentima lijepo možemo pratiti gradnju raznih objekata, proširenje luke, nasipavanje mora, grad90 Fried, 2001. 24. p.; A Magyar Korona Országainak 1901.-1910. évi népmozgalma községenként. Bp., 1913. KSH. (Magyar statisztikai közlemények. Új sorozat. 46.) 458. p.; A Magyar Korona Országainak 1900. évi népszámlálása 1. Bp., 1902. KSH. (Magyar statisztikai közlemények. Új sorozat. 1.) 547. p.; Thirring. 52. p., 86. p. 91 Thirring. 16. p. 92 Isto, 468. p., 474. p., 499. p. 24
