Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.
Ülésnapok - 1906-184
134 ÍM. országos ülés 1907 i ljudskoga, za kője ste vi braco Madjari i krv svoju lili i proljevali, i niste nista zalili, samo da svoj jezik ocuvate. Hódy Gyula: Ne haragudj, öreg! (Zaj.) Muacevic Vaso : Ustajem evo i ja sa zrakom nade, kao sto su ustajali i moji prijatelji, da neodvisnu stranku, koja je u tom jritanja izasla, uvjerim. Ustajem u nádi, da ceté u dvanajstom easu odustati od sadanjeg stanovista, da ce odustati ta stranka, koja se je toliko borila i danas se bori za svetinju svoga jezika, od povreda, koja se nama nanasaju. Ja gospodo moja prema onome sto smo dosada ovim sjednicama prosivjeli ne imadem izgleda u realizaciju svoje nade i svojih zelja, ali se cudim da se je bal ta patriotska stranka stovrila dva protivnicka tábora, kad se radi o jezicnom pitanju, pa jedno stnoviste uzima glede svoga jezika, a neostaje u istom stanovistu, kad se radi o nasem jeziku na nasem teritoriju, a sve to cini ona u casu kad tóga nebi trebalo. Kad se je rijeckom i zadarskom rezolucijom poceo u nasoj otacnini drugi politicki zivot, da struji kad su se pocele stvarati nőve simpatije za bracu Madjare, mislilo se je, da cemo za sva vrenena zastreti crnim velőm one nesretne uspomene, kője nasjedne od drnguh udaljise, a kője su podrzavale vasé posljedne vlade, podupirajuci kroz 20 godina onaj nesretni sistem, koji kod nas vladao. Kad je koalicija u Ugarskoj rastepla onu prezivjelu liberalnu stranku, radost je kod nas dosla do vrhunce i mi smo uvjereni bili, da ce nastupiti cíasovi, gdje ée mo moci da sklopimo bratske odnose u najidealnijoj ljubavi i slozi, i da cemo moci poraditi na ostvarenju i vasih i nasih ciljeva. S takovim osjecajima, visoki sabore, stupili smo mi u ovu sabornicu i dali smo dekleraciju, koju ste vi s odusevljenjem prihvatili i pozdravili. Mi s nase strane ostadosmo uvjek vjerni toj izjavi i unatoc mnogih pitanja i povreda nebtjelo smo zadirati u resavanje njihovo, nego smo ocekivali zgodan cas, kad ce mo s vami, da ta sporna pitanja, kao braca i kao saveznici rijesimo. Te povrede bile su od grdbestete po nas narod i vrijedjale su ugled i dostojanstvo nase mile otacbine, ponizavale su nas i u Ugarskom javnom mnijenju stvorise skroz i skroz krive pojmove, kao da Ugarska kraljevinu Hrvatsku uzdrzaje. Kodiko puta slusasmo to i citasmo u nrgani vasim, da mi kroz tangentu utnacemu sa 44% kod izzavnih odnosno kroz kvotu 8127 kod ncizzavnih poreza primamo vise nego bi nam prijjadalo, a stvar se, visoki sabore, i vrlo stovana gospodo sas vim obratno imade. Mi bi s nase strane mogli prigovore stavljati opravdane, jer prihodi nasi kod neizrovnih porezao bili bi daleko veci, kad bi se svikon sumu podvizeni predmeti, posebno se namu zaracuvali .kao sto nama pripadaju i kao sto bi trebalo, június 25-én, kedden. tada bi prihodi nasi mnogo veci i tangenta mnogo povoljnija bila. Od zeljeznica, za kője mi silan novac dojirinasamo, nedobismo mi do danas bas nista, ali zato mogesmo konstatovati, da te zeljeznice, kője u cijelom cicilivovanom svijetu vrse u pogledu dizanja kulture i blagostanja castnu ulogi, kője i u madjarskoj kulturno i napredno gospodarstveno stanje dizu, nevrse takovu ulogu kod nas. Gospodin drzavni tajnik Szterényi rekao je doduse, da mi na takovim blagodati podkjednako particijúramo. Ja bi bio slobodan samo da ga upitam da li je to jednakost, kad mi nasu robi iz nasih krajeva na Bijeku i na druga svjtska trzista ili u Bosnu nemozemo jxtslati uz one uvjete, uz kője i kako se salje iz Ugarske. Iz Segedina gospodo moja do Sarajeva ako se roba skspedira preko Vinkovaca, dodje znatno jeitinije, nego kada se u Yinkovcima za Sarajevo préda. Iz svih krajeva Ugarske vi lakse plodine preko Zagreba na Eijeku posaljete, nego sto mi mozemo iz Osijeka. Ja bi bio gospodo moja veona zahvalan g. Szterenyiu kad bo mi on protumecio, gdje je tu pravo, gdje jednakost, gdje iste blagodati, kője zeljeznice nőse u svjetu? Gr. drzavni tajnik Szterényi pozvat ce se na vise drzavne interese, radi kojih su diferencijalne tarifa uvedeno. A ja jritam, zar ti interesi prestaju na Dravi ? Zar mi nemozemo na ist im podjednako participirati ? Kad treba doprinasatí za uzdrzavanje zajednice drzavne, onda mi dajemo sve, a kad treba da koristi vucemo, onda nam odricete svako pravo. Ked treba da se uvede ovakova nesretna pragmatika, kakova je na stolu visoke kuce, koja zadire u najsvetija prava temeljnin zakonom osigurana, onda tvrdite vi, da to moze biti u zajednici drzavnoj, da ste vlastni to uciniti, a kada imadu da ce protegnu koristi od zeljeznice na Hrvatsku, onde nam kratite da koristi uzivamo. Mi smo sa Bosnom do okupacije, gospodo moja, imali zivi promet, a danas pored modernül sredstva prometnih, pored zeljeznica, kője se grade nemamo absolutno nikakvoga prometa i nemozemo da odrzimo kakav promet zato, jer su drzavne tarife tako nepodesne, da absolutni nikakakovu trgovnu nepogoduju, te po tome razvitak prometa nemoguc. Osobito su differencijalne tarife krive, a uvadjaju se samo iz neke bojazni pred konkurrencijom vodenih jauteva, da mi nemozemo ne samo s Bosnom, nego ni sa ostalim relacijama podrzavati promet onako povoljno, kako ne samo vi iz centruma, iz Pesté, nego i iz drugih krajeva sa trzistima i svjetskim mozete. Vidite gospodo, kakovu ocitu nepravdu radite vi u tom zajednickom poslu. Ja mislim da absolutno nije potrebno da cobjek bude jurista, da mo ze prosuditi odnosaj,
