Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-170
84 170. országos ülés 19( bi oni stajali, ali je nagodba vec pravomocno vijesila to onamo, da je to zajednicki institut, kod kojega je, kao i kod svih drugih zajednickih instituta, na hrvatskom teritoriju hrvatski jezik kao sluzbeni propisau. Popovic Dusán: §. 9. nagode. Babic Gjalski Ljuba: Kad bi stajala logika g. ministra Kossutha, moralo bi se pitati, sto je s telefonskim mrezama i elektricnim zeljeznicama kojih nije bilo g. 1868., ali je nagoda ipák rijeéila to pitanje i ueinila te poslove zajednickima. Dakle ne stoji ni taj prigovor g. ministra Kossutha. A sada, gg. moja, ja éu se osornuti na glavni argumenat, koji se uvijek s vasé strane izbacuje, kad se tvrdi, da na zeljeznicama u Hrvatskoj opravdano moze a i mora biti samo madjarski jezik; i to je imao kuraze dapace i ministar Kossuth ovdje pred forumom Evrope kazati, da nainie zeljeznice nisu drzavni institut, vec da su one privatno poduzece Ugarske drzave, a posljedica je tóga, da se ne moze na te zeljeznice protegnuti jrropis nagode, koji odredjnje, da u Hrvatskoj imadu zajednicki organi samo hrvatski uredovati. Grg. moja, ja kao jurista drzim, da bih sagriesio, bih se isao upustati u pobijanje tóga nazora, koji je juristicki takao nonsens, da me je stid i pobijati ga. Zeljeznice jesu po principu ne samo evropskog javnog prava, nego sveukupnog javnog prava, sto eksistira na óvom planetu, jedan od najvaznijih dijelova drzavnog organizma, dakle ne mogu biti privatna institucija. I knez Esterházy, koji ima tisuce jutára jedno do drugoga, ne moze graditi zeljeznice bez oblastne dozvole, jer je zeljeznica j a v n o, a ne p r iv a t n o dobro. (Vrlo dobro !) Kako rekoh, sve drzave, svi drzavnopravni ucenjaci i politicari s tim su na cistu, da su zeljeznice kao takove jedan od najvaznijih dijelova drzavnog organizma, a po tora je jasno, da u sinislu nagode ne moze na zeljeznicama biti drugi uredovni jezik, nego hrvatski (Zivio! Nagy taps.) To je 10. Hrvatima osigurano zakonom,sto su gastvorili ne oni, nego vasi patriote, kojima dizete redom spomenike, kao Gyula Andrássy, Deák i dr. Tim je zakonom osigurano Hrvatskoj, da na hrvatskoni teritoriju ne moze biti drugi sluzbeni jezik nego hrvatski. Ja, kako rekoh, ne éu se upustati u pobijanje nazora g. ministra, jer se to meni, kao juristi ne dolikuje. Dapace ja cu se za cas staviti na stanoviste prenzv. g. ministra Kossutha i reci s njime, da su zeljeznice privatno poduzece ugarske drzave. (Cujmo! Halljuk!) Zagorac István: A gdje je hrvatski ministar Josipovic ? Pribičevič Svetozar: On se ne brine zato, sto njega briga! június 1-én, pénteken. Elnök (csenget): Csendet kérek. Méltóztassék folytatni a beszédet. Babic-Gjalski Ljuba: Ja cu se za cas staviti na stanoviste madjarsko i reci, da su zeljeznice privatno poduzece ugarske drzave. Ne cu se upustati u pitanje, je li drzava nopce moze imati privatna poduzeca, nego, ako zeljeznica i jest privatno poduzece ugarske drzave, kako se s vasé strane tvrdi, to time nije zeljeznica prestala biti javnopravnim institutom, a cim je zeljeznica nesto javnopravna, onda se mora i prema citavoj organizaciji drzavnoj udesavati prema javnopravnim propisima, dakk i to privatno poduzece Zeljeznicko mora u Hrvatskoj uredovati samo hrvatskim jezikom jer tim jezikom ureduje i vlada Njeg. Velicanstvo, tim jezikom, samo tim jezikom vladaju i smiju vladati zajednicki ministri. TJ ostalom ja za podlogu svoje tvrdnje ne trebam daleko ici, trebam se prosetati samo nekoliko koraka preko Dunava do »déli vasut«, kője je zbilja privatno poduzece i privatna imovina. A Sto je ueinila ugarska drzava ? Zahtijevala je, da se na svim linijama na ugarskom eritoriju uvede madjarski jezik. Dakle je ugarska drzava mogla to zaht 1 " jevati. Hódy Gyula: Nem igaz bizony! (Zaj.) Elnök (csenget): Csendet kérek. Hódy Gyula: Horvát állam nincsen! Csak magyar állam! Babic Gjalski Ljuba: I sasvijem je pravo, da su Madjari i tu uveli madjarski jezik, to ja odobravam, ali po logici vaseg g. ministra bilo bi dopustero, da se moze na tim zeljeznicama uredovati jezikom, kojim se hoce, dakle i jevrejskim, jer kod Südbahna ima mnogo Jevreja. (Zaj. Elnök csenget.) Déli vasút je skroz privatno poduzece, a ipák se morao uvesti madjarski jezik kao uredovni, a to je i sasvim j>ravo, a ja isto tako zahtijevam, da se u Hrvatskoj, gdje je sluzbeni jezik hrvatski, uvede na zeljeznicama hrvatski jezik kao sluzbeni. Pribičevič Svetozar: I bice to, vidjecete. Zagorac István: Ta tu su dvije drzave. Elnök (csenget): Csendet kérek. Babic Gjalski Ljuba: Za potkrijepu, da su zeljeznice privatno poduzece, rekao je ministar g. Kossuth, da bi drzava mogla prodati te zeljeznice, a to da je najbolji dokaz da su one privatni imetak. Jest, drzava moze prodati te zeljeznice, ali one tim ne bi prestale biti javnopravnim institutom, jer su stare drzave, prodavale tako Erancuska prije revolucije, a tako i danas mnoge istocne drzave prodavaju, svoje poreze i svoje monopolé, ali ovi ipák ne postaju time privatnim imetkom, nego zadríavaju svoj javnopravni karakter. (Tahó je! Élénk helyeslés és taps jobbfelöl.) Jako
