Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-178
178. országos ülés 1907 június 18-án, kedden. 405 Visoki sabore u §. 17. vidim pasus, da u slucaju nagomilanja posla duzni su nanrjestenici »bez prava na posebnu nagradu« i placu dűlje raditi od redovitih uredovnih satili. I to uvidjani i uvazavam mogucnost, da mogu momentano nastati prilike takove, a najlakse kod prometa, kője iziskuja da se casovito produlje sluzbeni satovi i da se dűlje radi. Ali gospodo kad se moze preclvitjeti eventualno nagomilanje posla, drzim da bi se bezuvjetno moralo navesti kako dugó ti abnormalni odnosaji mogu stim j3osljedicama skopzani biti. Moralo bi se íiksirati, kako dugó duzan je netko beznaplatno dűlje raditi! E,eceno je, da se znade, dok je sadasnja vlacla na kormilu da biti zlopora izigravana. Ja to vjerujem, ali kako smo mi ljudi pro lazini, tako je i vlada, prolazna a zakoni ostaju i nitko nezua, kako ce se za koju godinu jedan zakóm tumaciti i kako upotrebljavati, kao sto niti nasi stari g. 1868. nisu znali; kako ce se nagodba danas tumaciti. Istióem narocito da bi se moralo oznaciti vrijeme abnormalnoga nagomilanja posla i stanoviti razmak postaviti, za koji je svaki sluzbenik duzen vrsiti sluzbu besplatno preko satova, a dűlje da ima za to i jsravo na neku j)osebnu nagradu. Jez moglo bi se inaée desiti, da to slucajno nagomilanje posla postane stalnim! Odmah dalje u § 18. vidima ustanovu, po kojoj je svaki namjestenik duzan, da jjrijavi predpostavljenome, ako opazi druga u sluzbi da je pijan. Ja znadem, gospodo, s kakom odgovornoscu je skopcana prometna sluzba. Znadem kakva strogost treba da vlada medju onima, kojima ne samo da povjezena imovina ljucli, nego i ono, sto je svakome najdragosjenije, ato je osobnu sigurnost zivot. Sve to uvidjam i znam, da se strogi nadzor mora vrsiti nad personalom zeljeznickim. Ali nevidim razloga, da se jednom stalisu, koji iskreno govoreci sam po sebi dolican polozaj zauzima, u druztvu ljudskom stavlja u sluzbenu j)ragmatiku njegovu narocito, stolice biti u slucaju, da tko bude pijan, pa da se unapred tako injmtira jújanstvo. Ne samo da ja to smatram za nedolican pasus u zakonskoj osnoci, koja ima da postane zakón, nego je to i nemoralno sredstvo denuncijacija za ljude, koji su tome skloni. Promislite samo, tko ima da prosudi pripito stanje? Onaj koji prijavljuje? Do kakovih trvenja medju vlastitim drugovima tu moze doci?! U § 28 sadrzano je da je namjestenicima zakonom zajamceno pravo politidke slobode i da moze svatko po svojem slobodnom uvjerenju to pravo vrsiti. Misiim da u jednoj slobodoumnoj drzavi, u jednoj zemlji u kojoj je princip, da ima vladati pravo i pravica, uvrijezen od najnizega do najviseg mjesta, kojoj zemlji postoji sloboda misli, i savjesti, drzim, da se u takovoj jednoj slobodnoj zemlji netreba tek u zakonu kodificirati pravo slobode politickoga misljenja osjeéaja i vrsenja politickili jsrava! Ovo je, gospodo moja, cini mi se samo nabaceno, da je to pravo zeljeznickim cinovnicima dano, i to za to, da im se kaze odnoh nakon tóga. sto sve nesmiju. Nesmiju se udruzivati, nesmiju nikakovim sastancima prisustvovati, nikakovim sjednicama, nesmiju ovo, ako to ministarstvo ne dozvoli. A gospodo, ako se meni kaze: slobodao izvrsujes politicka prva, ali mi se kazi, nemijes da kazes sudrugu, s kojim si najblizi u sluzbi i prijateljstvu, kako i sto milsis, jer nesmijes nastojati i poticati njega, da se tvojem politickom misljenju pridruzi, ili da se za tvoju stranku ili tvoje politicke ideje uznese, ako mi se kaze ti imas sva politicka prava, ali u kakovo druztvo, za kője ja kao tvoj gospodar neznam, nesmijes da ides, sto onda to znaci ? Znaci to: Ti brenzer mozes slobodno politizirati samo onda, kad si sam u tvojoj brenzerskoj kucici! Velepostovana gospodo! íz predlozene zakonske osnove o áeljeznickoj pragmatici izbija, da citavi onaj dio, koji govori o disciplinarnim kaznam i prekrsajima, ako i ne markantno kako bi obzirom na tendenciju trebalo, ali izbija nesto, a to je, da se citava pragmatika neprestano boji jednoga momenta, naime mogucnosti, da zeljeznicki namjestenici i cinovnici nebinaumili jjreci u strajk ili pasivnu rezistenciju, Misiim da se nijednim zakonom i nijednoni snagom, bila ona sadrzana u zakonu ili u egsekutivi zakona, ne moze zaprijeciti tili pojava kao sto su strajk obustava rada i pasivna rezistencija vei radi tóga, sto u volji svagoka covjeka stoji boce li da radi ili nece. Nijedan zakóm nije kadar tih pojava tako lakó sprijeciti, ko sto se labko sprecuju liberalnim zakonima, u kojima se svakome daje siroka prava, odgovarajuca ujedno i svostrogim duznostima. Za vrsene dusnosti neka se dade dolicna nagrada. Ucinite to i nebojte se, da ce § 33. i negove kazne tada doci do porabe! Visoki sabore, idimo dalje! § 34 sadrzaje tu ustanovu, da se zeljeznicki cinovnik imade podvrci istragi i kazni navedenoj u tocki 3. ako nnini nacinom« povrijedi sluzbene duznosti (olvassa): Ako sluzbovnu disciplinu »inim nacinom« povrijedi, ili ako svoje podredjenike zlostavlja. Gospodo moja, drugi pasus odobravam sasvin, jer drzim da u jednoj instituciji kao sto je zeljeznica mora da vlada zapt, a najgrublja jiovreda bila bi, kad bi se dopustilo, da predj)ostavljeni zlostavlja. Zlostavlja podredjenoga ili obratno. Nemoze se kraj tóga zamisliti jedinstveni i uspjesni rad na poduzecu, kao sto je zeljeznica. Prvi dio § 34 toc. 3. taj mi je zazoran, jer ovdjeceka disciplinarna istraga i
