Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-178
406 178. országos ülés 1907 június 18-án, kedden. eventualno disciplinarna kazna onoga, koji se »mim nacinom« ogrijesio o disciplinu. U jednom zakonu, u jednoj pragmatici, koja ima da bude nesto sto stojí izvan svaké dvojbe, u kojoj nesmi je biti sumnje i neopredjeljenosti, nebi smjela doci ustanova, kao sto je ova. Ja cu vas upozoriti na to, da ce se time utrti put najsirim sikanama predpostavljenih naprana svojim podredjeniina. Tu se moze koja god izli ka náci i za izliku kakova »ina povreda«, koju nemoze lahko da obori koji okrivljenik, jer povrede nisu taksativno navedene u zakonu. Ovo sto sam rekao glede toc. 3. § 34. vrijedi isto i glede toéke 7. istoga §-a. Najnie ovdje stoji (olvassa): »Ako se je opetovamo tesko ogrijesio proti »kojoj god bitnoj sluzbovnoja duznosti«. Sluzbovnu duznost moze danas jedan ovako tumaeiti a drugi onako. Ako vi mozete navesti taksativno kazne poeam od ukora do velikih novsanih globa i do odpusta, onda bi mogli i morali í povrede taksativno navesti, kao sto kazne, da ne bude dvojbe, da nebude sikane i nepravda! Gospodo, u toc. 8. istoga §. kaze se, da moze biti j>odvrgnut discipli narnoj istrazi i kazni onaj koji poéini »podli« ili »neposteni« cin, ili, takav kaznjivi cin na koi zakón ustanovljuje .. .« itd. Gospodo. to je za ménen takodjer jedna neopredljeljenost, jedna narocito nabacena stvar, koja ce takodjer iste posljedice imatiinoci, kője sam vec spomenuo. Gospodo, podli i neposteni cin, to je jako problernaticno. Za nekoga, sto je upra vo moralno i sto karakterise covjeka kao postenjaka, moze se drugomu ciniti i praviti tisak nepostenog i podlog cina. Gospodo moja znademo svi, da u zivotu cestobiva, da oni koji su fakticno posteni, da se oni, oznaeuju s druge strane od onih, kojima ne konvenira, kao nevaljani podli i neposteni. Za to gosjjodo drzim, da nije umjestna ova ustanova, ovako neopredieljenova sadrzaja! Visoki sabore! JJO ustanovi § 35 postoje disciplinarni sudovi. Kad sam prviput proletio ove ustanove mislio sam, da je jedan zeljeznicki stalis, jedan zeljeznicka sluzba, jedne zeljeznicke duznosti, jedna zeljeznicka odgovornost, jedni zeljeznicki prekrsaji i jedan zeljeznicki sud, jedno zeljeznicarsko pravo. 0 kad tamo, gospodo moja, iz ustanova § 35 vidimo, da se za jedinstveni i jednaki j>o zvanji i po polozaju stalis, kreiraju 3 discijjlinarna suda: poseban za namjestenike nizih razreda, drugi poseban za namjestenike srednjih razreda, a treci disciplinarni sud za vise cinovike. Gospodo moja, kao sto su se gledom na sluzbu, gledom na radno vrijeme i gledom na piaci cinile nekakove razlike izmedju nizib i visih, tako se i kod kreiranja disciplinarnih sudova cinila razlika, te se namjeStenike podijelilo na klase, tako da onaj, koji najvise ima da radi ima drugi sud i ima drugu pravicu nego onaj, koji je najvise placem! Visoki sabore, u predlezecoj zakonskoj osnovi vidite tu cinjenicu, koju, dozvolite, morao sam spomenuti pravednosti radi! Tko znade, sto je disciplinarni sud i sto znaci taj faktor, koji trba da kroji pravdu. Tajce znati, da je mjerodavno i da je od odlucne vaznosti, da ima podpuno povjerenje u taj sud onaj, koji dolazi pred njega, i da ima povjerenje u njegovu pravednost- A sto vidimo gospodo moja u ustanovi § 35 ? kaze se ovdje, da se disciplinarni sudovi sastavljaju, ta ko, da polovicu clanova tóga suda biraju namjestenici zeljeznicki iz medju sebe, a druga polovica biva imanovana po ministarstvu odnosno vrhovnictvu. Ali gospodo kad je ovakovo jednako razmjerje postavljeno iz medju biranih i imenivanib clanova, nebi smjelo biti to, da predsjednika imenuje opet vrhovnictvo, jer gospodo onda nikada néma mogucnodi ni izgleda, da bi suci, koji su birani povjerenjem zeljeznickog personala, kod izricanja pravorieka ikada moglibiti u vecini jer na drugoj strani uviek jest isti broj imenovanih sudaca i jos vrbutoga imenovani predsjednik. Za to drzim, da je trebalo istaknuti, ako je vec polovica sudaca birana po j>ersonalu, a druga polovica od vlade imenovana, da si tada ovi clanovi izmedju sebe, iz svo je sredine biraju predsjednika. Egy hang (a Icözépen): Ez nem áll! Ez nem igy van! Lukinic Edmund : Visoki sabore: ono ste sam vec glede prituzbe prije spomenuo, slobodan sam i kod § 42 koji govori, da se proti odluci disciplinarnoga suda moze vrhovnictvu podnijeti prituzba i da se svatko jDroti disciplinarnoj rijeäitbi prituziti moze. Ja, gospodo moja, izticem ovu zakonsku osnovu radi tóga jer tu vidim opet jednu veliku i nepravednu razliku, za one, koji su sudjeni po disciplinarnomu sudu prvoga ili drugoga ranga, tima pripada pravo priziva uz odgodnu moc, ali onima, trecega ranga, onima najnizim i najpotlacenijim, njima ako se i dopusta priziv, néma kao priziv odgodne moci! A ja vas uvjeravam, da i onaj stalno namjesteni nadnicar i radnik, na koga se ovaj dio osnove odnosi, treba za to, da nadje drugo mjesto isto toliko vremena koliko i ostali! To sam bio slobodan iztaknuti zato, jer u tom vidim nepravdu u pogledu razdieljenja sudova, pranih liekova, odgodne njiliove moci itd. Visoki sabore: Ustanova §. 45 prcdlozene zakonske osnove o 2eljeznickoj pragmatici dopusta, da osudjenik moze povesti postupak obnovni, naime da moze traziti reviziju discrplinarnog postupka za slucaj, ako mu je osudom
