Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-175
276 175. országos ülés 1907 június Ib-én, pénteken. iz sliedecih §§. §. 17. glasi (olvassa): » Namjestenik duzan je ustanovljeno cielo radno vreme sluzbi posvetiti te po nalogu svojik predpostavljenika obavljati takodjer poslove, koji ne spadaju u njegov redoviti radni djelokrug. U slucaju nagomilanja posla, presnosti i drugih izvanrednik odnosaja duzan je namjestenik i preko redovitog radnog vremna bez prava na posebnu placu sluzbu vrsiti. U redovitim okolnostima ne mogu seizvan obzira űzeti jiropisi §. 26, koji su ustanoyljeni glede najduljeg trajanja radnog vremena i najkraceg odmora.« Postovani dome! Ovim odredbama ostavljeno je siroko polje predpostavljeniku, koji od svakog podredjenika moze traziti rad, koji moze cesto nadmasivati i njegovu fizicku snagu, a moze biti i pozvan, da obavlja poslove, koji ne spadaju u njegov redoviti radnji djelokrug. Ja necu da kazem, da zeljeznicki namjestenik ne moze doci u takovu j>riliku, da cesto puta i radi jjreko odredjenog vremena ili da radi neki posao, koji ne spada u njegov radni djelokrug i kojemu je on mozebiti nevjest. Ali kad tu odredbu dovedemo u savez sa predhodnim §§. kao i sdrugim paragrafima, koji dolaze kasnije i koji odredjuju, da seod namjestenika ocekuje najtocnije i najsavjestnije vrsenje duznosti, a ovamo se s druge strane opet odredjuje, da namjestenik mora raditi pasao, za koji néma ni dovoljne vjestine ni rutiné, opet se vidi, kako je siroko polje ostavljeno predpostavljeniku, da moze sikanirati svoga podredjanika, da mu moze ogorciti zivot i goniti ga dotle, da on sam nolens-volens ostavi sluzbu. (Olvassa): »u slucaju nagomilavanja poslova, presnosti i drugih izvanrednih odnosaja duzan je namjestenik i preko redovitog radnog vremena, bez prava na posebnu placu, sluzbu vrsiti.« Dakle gospodo, on moze da obavlja poslove svoje, ali on mora i da obavlja poslove, kojima nije vjest niti dorasao i za kője se trazi veci fizicki ili dusevni rad. Od njega se moze traziti, da ősim obicnog radnog vremena radi i dalje, a koliko, to je ostavljeno njegovom predjíostavljeniku na volju i za sve to néma on prava na kakvu posobnu nagradu niti na kakovu posebnu odstetu. Ja ne znam, da li se to mo2e sloziti sa liberalnim mísljenjem vasim, ali mogu toliko kazati, da s ovakove odredbae, po kojima je dopustena sikana svaké vrsti jDredpostavljenika prema svom podrededjeniku, vriedjaju ljudsko dostojanstvo, a stete interese pojednica. Takovim se zakonskim odredbama pljuje u lice svakom liberaritetu, izrugava svakoj liberalnoj misli, i zato ova zakonska osnova nosi na sebi najjasnije tip i karakter reakcionarski, karakter tako reakcionaran. kakav u danasnje dóba za vrieme velikog ministarstva ne bi trebao da se iznosi u zakonskoj osnovi. (Tahó je.) Budi te uvjereni, gospodo, da se ovakovím zakonskim odredjenjima ne postizava nista u ónom pravcu, u kojem to zakonodavac zeli, nego se postizava bas u obratnom pravcu, da. se stvara nezadovoljstvo i odpor proti onumu sto stvara ovakova zakonska osnova, a uviek ce se náci puta i nacina, da se izigra takovo zakonsko odredjenje, pa makar zakonodavac razmisljao dan i noc, kako ce stegnuti u svoje lance i verige onog jadnog namjestenika. Muzsa Gyula: Hangosabban! Nem halljuk! Budisavljevic Bude: Gospodo, ne bi se nadao, ne bi mislio, da mogu ljudi biti tako tvrdoga srca, da mogu donositi ovakove okoriele ustanőve, ali ja to mogu da razumijem od gospode, koja su stvarala ovu zakonsku osnovu, prema onoj narodnoj nasoj poslovici: Sit gladnom ne vjeruje. Surmin Gjuro: Vrlo dobro. Budisavljevic Bude: U §. 18. stoji (olvassa): »Svaki je namjestenik duzan, da odmah prijavi predpostavljeniku, ako na drugom namjestniku opazi, da je isti bilo prije za pocetka sluzbe, bilo za vreme sluzbe u pripitom stanju pripitog namjestenika valja od obavljanja prometne sluzbe odmah odstraniti«. Gospodo, ovakova zakonska odredba otvara siroko polje denuncijacima i daje mogucnosti, da drug druga uhodi, da drug druga denuncira, da drug druga cesto puta, ako ga ne trpi, prijavi, da je bio u pripitom stanju, bilo to istina ili ne bilo , samo da mu stete nanese, a ja drzim, da to nije opravdano i da bi najmanje trebalo, da se jednom zakonskom osnovom, daje prilika, da se u druztvu ljudskom moze siriti denuncijacija i kleveta(Az elnöki széket Balcovszlcy István foglalja el.) Jer, ako hocemo, da takova sredstva uzakonimo, onda ne radimo ono, Sto od nas zahtjeva ljubav j>rema narodu i postovanje prema druztvu i druztvenim uredbama, nego se radi onako, kako su radile sve aj)solutisticke vlasti. kője svoju moc i svoju snagu bazirahu na denuncijacima, da mogu one, koji su im nepocudni j>roganjati, i svetiti se za korake, koji su njima bili neugodni. (Halljuk! Halljuk!) Moja gospodo, ima takovih odredaba i mnogo vise. Evo ih i u §. 23, koj glasi orako (olvassa): ííuzgredno zanimanje, bilo sa j>lacom ili bez place, moze namjestenik primiti i obnasati samo uz predhodnu dozvolu svoga vrhovnictva. Dozvola se moze ma kada oduzeti. Ne moze se dozvoliti prihvat nuzgrednog zanimanja, ako se isto ne slaze sa ugledom sluzbovnog cina ili sa savjestnim obavljanjem sluzbovnih duznostih ili ako time nastane interesni odnosaj. Namjestenik ne smije strankama za novac zastavljati na zeljeznicu upravljene podneske te ne moze stranke zastupati naprama zeljeznicama. Namjestenik duzan je . od vrhovnictva zatraziti dozvolu, da se osobe, kője u njegovom
