Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-174

236 Uh. országos ülés 1907 június 13-án, csütörtökön. éitam ovu izjavu kraljevinskog odbora da obezkrepim njome navode postovanog gospodina zastupnika Ferencza Nagya, koji je takodjer takovu izjavu citao. Ovo je bila sedma izjava kraljevinskog odbora trojedne kraljenine (olvassa, i »Na prijateljske primjedbe (Zaj. Elnök csenget.) kője nam stovano kraljevinsko poslanstvo Ugarsko postavi u cl. XLII. sabora dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoga (Zaj. Elnök csenget.) od godine 1861, cast nam je jednakom iskrenoscu i jednakim prijateljskim nacinom zeljenoga razjasujenja radi u kratko izjaviti. kako slijedi. (Zaj. Elnök csenget.) S eijenimo, da éemo pospjesiti djelo porazumljenja, ako prije svega u kratko oznacimo stanoviste, skojega trojedna kraljevina motri postojece pitanje medju njom i kraljevinom TJgarskom, i s kojega voljna je rijesiti ga. Odkada kraljevina Dalmacija Hrvatska i Slavonija imade s kraljevinem Ugarskom jednoga te istoga vladaoca i jeclnu te istu krunu, smatrala se je i sveudilj kraljevinom ugarske krune, po kojoj stojala je i stoji u zajednici s ostalimi njezimmi kraljevinami i zemljavinami. Ovu zajednicu trojedna je kraljevina naglasivala u onih osobito slucajevih, u kojih jc dolazila u neposredni doticaj sa zemljami, kője nisu zemlje ugarske krune.« . Ovdje se dakle istice zajednica nrposto jedinstvo drzavno, ali istice se jedinstvo krune, to stoji. Ovo potpuno odgovara i gragmatickoj sankciji koja ovu zajednicu trojedne kraljevine naglsuje u onih osobito slucajevih, u kojih clolazi u neposredni doticaj sa zemljama, kője nijesu zemlje ugarske krune. (olvas): »Tako, da navedemo jedam primjer iz starije povijesti, kada su god. 1620 dalm. brv. slav. stalezi i redovi putem svoga poslanstva stupili u dogovor s nutarnjo — austrijskimi stalezi i redovi o medjusobnom obranbenom savezu, izrijekom su se ogradili proti svakomu izvodu, koji bi se odavle cinio na stetu bud krune ugarske, bud pomenute zajednice, bud drza vnoga prava trojedne kraljevine.«. Lorkovic Ivari: Tako su nasi ljudi radili! Brlic Vatroslav: Ovo se sve i u temeljnom drzavnom zakonu istice. Kaze dalje (olvas): »Salvis tamen semper autoritate, juribus et praerogativis tam modernae s. c regiae majestatis tamquam ligitimi regis Hungáriáé ac sacrae ejusdem regni coronae, aliisque universis libertatibus, legibus ac privilegiis horum regnorum (t. j. Dalmacije, Hrvatske i Slavoníje) illaesis et in suo vigore permanentibus«. Ko sto vidite, visoki sabore ovdje su izrazeni temeljni principi nagode, a ti temeljni principi bazirajuna jednakopravnim faktorima. (Olvas) : »Ovo zajednice s krunom ugarskom nije trojedna kraljevina narusila ni onda kada je godine 1712 na'svojem saboru samostalno prenesla pravo nasljedstva na zenski spol vlada.jucega doma habsburskoga, kako svjedociju naputci kője u tom pogledu dade svojim poslanikom na ugarski sabor godine 1715. i 1722/3. Pak i ugarska pragmaicka sankcija od godine 1722/3. naglsivsi §. 4. cl. I. »nerazdruzivost« kraljevinah i zemaljah krune ugarske izrazila je samo ono drzavo-pravno stanoviste, s kojega je i trojedna kraljevina vazda smatrala svoj odnosaj naprama ostalimi kraljevinam i zemljam krune ugarske.« (Konac slijedi.) To je uzeto od rieci do rieci u temeljni drzavni zakón. (Olvassa): »Ovomu stanovistu ostala je vjerna i trojedna kraljevina i god. 1848., premda je prestala svaka zakonodavna i upravna sveza izmedju nje i Ugarske, káko svjedoci cl. 11 i 20 njezinog sabora, iz godine 1861. cl. 42 i iz godine 1865. do 1866. saborska adresa od 10. veljace o. g. i naputak podieljen ovomu poslanstvu. Kada je previsnjim kraljevskim odpisom od 26. veljace 1865. sabor trojedne kraljevine poz van bio, da uredi drzavo pravni odnosaj ove kraljevine naprama Ugarskoj mislio je da imade najpride oóitovati, ucem se sastoji drzavo pravni odnosaj trojedne kraljevine naprama Ugarskoj sada, posto je uslied dogodjaja god. 1848. izmedju obijuh kraljevina prestala svaka zakonodavna i upravna sveza. Ovaj sveudilj obstojeci odnosaj naznacio je sabor u § 1 cl. 42. Tu sveudilj obstojecu zajednicu kraljevinom Ugarskom imao je pred ocinia i sadanji sabor trojedne kraljevine, kada je previsnji kr. predlog o uredjenju drzavo pravnih odnosaja trojedne kraljevine naprama ukupnoj monarhiji Nj. Velicanstvu u svojoj adresi ocitovao, da se ovo drzavo pravno jútanje najzgodnije moze riesiti u zajedinstvu Ugarskom. Ovdje dakle, gdje se radi o odnosaju trojedne kraljevine naj^rama monarhiji, ona je voljna taj odnosaj riesiti u zajedinstvu sa zemljami, skojimi je u zajednici jedneter iste krune.« Taj je izraz doso dapace u samu nagodu, jer se u uvodu k §. 1 nagode kaze (olvassa): »Posto su kraljevine Hrvtska i Slavonija tecajem stoljeca koli pravno toli fakticno spadale ka kruni sv. Stjepana, i posto je u pragmaticki sankciji takodjer izreceno, da su i zemlje krune Ugarske medjusobno nerazdruzive.« Zagorac Stjepan: Prisihli nas nato. Brlic Vatroslav (olvassa): »Nu ova zajednica krune sa kraljevinom Ugarskom po nasem mnienju nuzdno nepredpolaze niti jedinstvene krunitbene zavjernice, niti jedinstvenoga zakonarstvai jedinstvener ujjrava«. To je bilo stanoviste hrvatske regnikolarne deputacije godine 1866. Supilo Franjo: Tu smo bili narod ali sada za konduktere nismo vise narod (Derültség a jobbközépen.) Brlic Vatroslav (olvassa): »Iz zajedinstva krune slijedi glede krunitbe samo to da se krunitba ima obaviti jednim te istim cinom t. j. da se zajednicki vladalac znjednickom krunom