Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-173

192 173. országos ülés 1907 június lt-én, szerdán. Ovu zakonsku osnovu, kako je donesena, inspirirali su cini mi se, i vasi i nasi neprijatelji, bas da izazovu sukob izmedju nas jednih i drugih. Ja ne cinim za ovakovu zakonsku osnovu odgovornima samo vasé politieare i one, koji su ju inspririrali, nego ja ciniin odgovornim za nju i gospodina Hrvatskog ministra, koji je slabo ili bolje reci nikako branio interese hrvatske, kada je ova zakonska osnova bila iznesena pred ministarsko vijece. Pozicija ministra za Hrvatsku, bila je u uvoj stvari vrlo lahka. Njegova pozicija imala je biti samo ta, da se drzi strictissime temeljnog drzavnog zakona, pa da na temelju tóga zakona zahtjeva, da se postuje pravo kraljevina Hrvatske i Slavonije- Kad njegova stanoviste ne bi prodrlo u ministarskom vijetíu, on bi morao kas pollen covjik znati povuci konzekvencije, ionda bi mu bila i domovina i narod zahvalmi. (Helyeslés a jobbközepén.) Budisavljevic Bude: Jest, to ce on uciniti! Magdic Pero: Medjutim, iskreno govoreci, ja se drugomu sudjelovanju gospodina ministra nego na ovaj nácin nijosam ni nadao, jer jos nikada nije nasa otacbina imala toliko neprilika, narocito sa sankcioniranjemraznih zakona, imenovanjem predsjednika vrhovnoga sudista i. t. d. kao pod sadanjem gosp. ministrom, koji se ne ustrucava u svojoj ladici drzati pod kljucem zakón, koji je sankcijoniran vec pred sest nedjelja, a tek je sada dostavljen brvatskomu banu. Doista zalostno! (Elénk helyeslés és taps a jobbközépen.) Sa dozvoliti, da sa nekoliko rijeci odgovorim gospodinu zastupniku Nagyu. Ja bi, kad bi htio da podvrgnem kritici pojedine navode gospodina zastupnika Nagya, morao sam ispuniti jcdnu sjednicu. Ja, ali gospodo, moram biti kratak, jer zeli joá jedan moj drug govoriti, pak cu se samo s nekoliko rijeci na nekoje izvode osvrnuti. Gospodin zastujinik Nagy je ovdje narocito apostrofirao danasnje hrvatske delegate, te im je kao uzor patrioticnog rada stavio nase predsastnike (Derültség.) koji su ovdje kao mumije sjcdili, (Derültség és helyeslés a jobbközépen.) i nijesu nikada digli svoga glasa na obranu prava hrvatskog naroda, odnosno hrvatske kraljevine. Gospodin zastupnik Nagy véli, neka se sjetimo i ugledamo u one muzeve, koji su pred nama ovdje sjedili i medju kojima je bio danasnji gospodin ministar Josipovich a koji su uvjek nastojaki, da izmedju Hrvata i Madzara njete slogu i prijateljstvo. On nam je naime preporucao, da slijedimo onu istu politiku u óvom visokom saboru, sto ju se sljedila cetrdesetorica masich delegata proslih godina. Tko nam to preporuca i zasto ? Ta vi bi gospodo imali pravo, da nam kazete da nijesmo vrijedni da inauguriramo növi kurs u Hrvatskoj, kad bi tjerali onu istu politiku, koju su gospoda od nedovisne stranke, od pueke stranke i od. ustavne stranke davno osudila; kaditjerali bi politiku Tisza, Hédervária i Fejervária, koju ste vi osudili. (Élénk helyeslés és taps a jobbközépen.) Vi dakle one ljude, protiv kojih ste se vi tako ogorcene i svim sretstvima borili, koji su radili protiv vasé politike, vi ih nama predstavljate kao uzor, a zaboravljate, da su, protiv njih ustali vasi najumniji patriote, i radi njih da je dosla vasa zemlja u ex lex! (Helyeslés és zaj a jobbközépen.) Vinkovic Bozo: Uzmite vi Khuena k sebi u neodvisnu stranku. Supilo Frano: Primite i Khuena u svoje redove, taj ce vas sve prevariti! (Zaj a jobbközépen. Mozgás és zaj a baloldalon.) Elnök (csenget): Supiló képviselő urat figyelmeztetem, hogy ne zavarja a tárgyalás rendjét. Magdic PerO: Hrvatski zastupnici, koji su izaslani od hrvatskog sabora, pocinili bi izdaju na svojej otacbini, kad bi posli onim putem, kojim sa posli nasi predstasnici ovdje. Ja sam uvjeren, da ste vi o nama zlocest pojam dobili samo uslied nerada i mlitavosti onih, koji su ovdje prije nas zastupali kraljevinu Hrvatsku. (Tako je!) Gospodo, cla su nasi predstasnici uvijed, kol je trebalo zakonom u ruci u ovoj kuci branili prava otacbine svoje, oni bi nasli priznanje m dzars kih uvidjavnih politécana, priznanja naseg naroda i svih drugih naroda, koji se boré za slobodu i pravo. Gospodo, ja sam uvjeren, du su oni cesce puta uzimali riec u ovoj visokoj kuci, da vas upute u tobozrje tajne hrvatsko-ugarske magodé, koja van umagima, tini mi se ni dano nije poznata, bili bi dalje dosli i nebi se vi danas smijali nasim govorima, nego bi rekli, da Hrvati imadu prava u ovoj prigodi. (Tako je!) Gospodo ja sam uvjeren, da jaostivajuci nasa prava i uvazujuci ono, sto nas po zakonu ide, da ceté náci u nama sigurno iskrene i postene saveznike, na kője se, ako ustreba mozete osioniti, da se boré svama za slobodu i vasú i nasu, ane ceté náci mumije, kője ovdje badava sjedei mirno gledaju, kako se nasa jjrava gazé. Zavrsujem i velim poput mojik hrvatskih drugova, da se óvom zakonskom osnovom vriedja temeljni drzavni zakón od 1868., koji se jednostranim zakljuckom, odnosno ovakovim zakonom bez sudjelovanja i privole nasega sabora nikako preinaciti nemoze. I tako stvorena povrieda temeljnog drzavnog zakona neée i ne moze za kraljevinu Hrvatsku nikakove krieposti niti obvezatnosti, imati. Mi pod niposto ne mozemo to priznati zakonom, a ne mozete i nesmijete pristati na to ni vi, ako vam je zakón svetinja, i ako vam je stalo do postivanja nagocle. Ja upozoruje mnase magjarske drugove, da uvaze nas glas i nas na zakonu osnovani pro-