Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-171

134 171. országos ülés 1907 június 10-én, hétfőn. • imade od onih 7800 maksimalno 4000. Na kojim su mjestima ti ljudi, pitam vas ja? Na onim mjestima, gdje puferi odlucuju, na onim mjestima, gdje se najvise stradava. Taj znade, hrvatski, ali taj mora znati po ovoj zakonskoj osnovi i madzarski — a poplaci gotovo ne dobivá nista. Ja drzim, da se ne ce náci nijedan ministar, da se nice náci nijedno ravnateljstvo, kője bi htjelo ovakvog covjeka premjestiti iz jednoga kraja Hrvatske na krajnu granicu Ugarske. To je covjek, koji malenu placu dobivá, koji ne moze mnogo zaradjivati, kojemu se po obrazlozenju ove zakonske osnove,

: bez dozvole, njegova zeljeznickog ravnateljstva ne dozvoljava ni tutorom da bude! Sto hocete od tog' covjeka? Sto hocete od covjeka, koji uza sve to nije óvom zakonskom osnovom dobio absolutno nikakvoga prava vec samo ogrOnmu duznost i odgovornost? Od njega se trazi, da ne smije imati nikakva posebnog zanimanja bez eventualnog dopustenja samoga ravnateljstva te su dapace odgovorni i njegovi ukucam, koji stoje zajedno s njime, ako uzrade u socijalnom pogledu oko popravka njegova stanja bez dopustenja ravnateljstva ! Ja, gospodo, sve sto je receno u exposeu gosp. ministra, dobro razumijem i meni kao covjeku, koji znade sto znaci prepotencija ovakove zakonske osnove, razumljive su one rieci gosjD. ministra, da ce se zasticivati sloboda cov jeka, ali ova osnova tóga ne odredjuje, a po njoj se imadu ravnati sudovi, po njoj se imadu ravnati direkcije, a govor gosp. ministra moze biti samo blagi i ugodni melem na dosta jaku ranu zadanu dobrom dijelu zeljeznicara, no ne vjerujem, da ce taj melem ranu izlijeciti. Bijeci gosp. ministra jesu garancija, da se za njegova ministrovanja ne ce mozda postujjati po ovoj zakonskoj osnovi. Ministar Kossuth i njegove rieci jesu garancija da ce se njegove rieci vrsiti, da ce se vrsiti njegove misli, ali, gospodo, tko vama garantira, da vi ne mozete imati drugo ministarstvo Fejérváry ili Héderváry. (Derültség és zaj a jobb- és baloldalon.) Mi nemamo garancija da ga opet ne cemo dobiti, ali gospodo, ova izjava ministra Kossutha jest garancija, da ce on onu humanost, koju je dosele pokazivao, pokazivati i nadalje prema svojim namjestenicima. No svaki ministar je covjek, a svaki covjek podvrgnut prirodnim zakonima promjene a ministarstvo pogotovo podvrgnuto je kojekakvim promjenama i moze biti mnogo prozlaznije nego li pojedini ljudi. Zato drzim, da bi trebálo dobro uociti sve ove uredbe ne radi nas Hrvata, nego radi vas, radi vasih magjarskili sinova i vasé magjarske djece, pa da se eventualno promijeni, sto- se jos promijeniti dade. Gospodo moja, ja bih ovo razlaganje mogao svrsiti, i svrsio bih ga, da me ne boli § 4. i § 6. Ja cu vam procitati § 6 da se mozete őrien- ; tirati, o cem se radi. (Mozgás. Hangok. Halljuk. Uredovima pucke stranke: »Cujmo! Olvassa) : »Na cinovnicka mjesta, u koliko se ne trazi tehnicka, pravna, drzanoznanstvena ili zeljeznicka naobrazba, moze se samo takova osoba namjestiti koja barem u kojoj velikoj gimnaziji, velikoj rcalci ili u kojem s ovima ravnopravnom naukovnom zavodu otpusnicu (svjedocbu zrelosti) polucila, te ako je po propisu svrsila naukovni teöaj za naobrazbu zeljeznickih cinovnika ili na mjesto istoga ustrojeni zavod i propisani osposobni ispitni tecäj usjDJehom polozila. Cinovnikom u radionickoj sluzbi moze se imenovati i takova osoba, koja je u visoj obrtnoj skoli otpusnicu polucila, te propisani prakticni strukovni ispit susjsjehom polozila. U strukovnu sluzbu, . koja iziskuje technicku naobrazbu, moze se samo onaj imenovati, koji je politehniku svrsio, te koji imade diplomu iz one struke, cije se znanje trazi za doticno mjesto. To su, gospodo, ustanove, kojima néma prigorova; ja ih spominjem samo zato, dá jace istaknem ono, sto sada dolazi. Dalje u istom paragrafu véli se (olvassa): »Zastrukovnu sluzbu, koja iziskuje pravo ili drzavoslovnu naobrazbu zahtijeva se prema naravi posala domaca odvjetnickadi}3loma,pravoznanstveniilidrzavoznatstveni doktorát ili barem propisno svrseni naukovni tecaj pravnih i drzavnih znanosti, te uspjesno polozeni drzavni ispit ili iz rjravne znanosti ili iz drzavne znanosti«. Vec u ovoj alineji moram jirigovoriti. U Zagrebu postoji universitets. Ja bih Kelio to znati, je li poovoj zakonskoj osnovi kod namjestenja zeljeznickih sluzbenika zagrebacka universa ravnopravna magjarskim universitetima, jah bih zelio to znati za to, jer znadem da imade prituzaba, da imade Hrvata, koji su svrsili sve nauke i poloZili sve izpite na zagrebackoj univerzi i onda stupili u zeljeznicku sluzbu, ali nisu mogli, postati konceptualnim cinovnielma, jer suh ih odbijali s motivacijom — valjda bez znanja vlade i ministra, kojega ne cu zato kriviti, al svakako njegovi nizi uredi' odbijali su te ljude radi njihove kvalifikacije na zagrebackoj univerzi i oni onda nisu mogli unici u zeljeznicku sluzbu. (Mozgás.) Elnök: Ha a . szónok ur fáradt, adok szünetet. Surmin Gjuro: Molim, gospodine presjednice, mali odmor. Elnök: Az ülést öt perezre felfüggesztem. (Szünet után.) Elnök: Az ülést újból megnyitom. . Surmin Gjuro: Visoki sabore, ja sam malo prije stavio pitanje, da li je zagrebacka universa kod namjestenja cinovnika ravnopravna magjarskim universama i rekao sam, da sam' to pitanje postavio s tóga, sto znam, da imade Hrvata, koji su svrsili sve pravne nauke po propisima zagrebacke universe, ali ipák nisu;