Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-171

171. országos ülés 1907 június 10-én, hétfőn. 129 pred nama sakriva, a u drgu ruku, kad sam dobio prevod tóga obrazlozenja odnosno onih §§., koji su niene zaniniali, bio sam jos vise razocaran misljenjem drzavnog tajnika Sterenya, sto je mogao ovako reakcionarnu osnovu sasta­viti u pogledu drzavljanina i u pogledu covjeka u oce. (Tahó je!) Supilo Frano: Zaista reakcionarna osnova. (Nagy taps a horvátoknál.) Surmin Gjuro: Ja cu s vasim dopustenjem izloziti vam reakción arnost, koja je nama izlo­zena u ovoj osnovi. Zalim, da ne mogu citati u magjarskom jeziku, jer ne bih zelio, da bi mi se tkogod nasmijao, pa cu procitati samo neke §§ u hrvatskom jeziku. U § 29, koji je jedan od najblazih, stoji u posljednjoj alineji (olvassa): »ÍJanijestenici ne mogu biti clanovi takovih gruztava, kojih svrha se po sudu ministra trgovine ne moze dovesti u sklad sa interesima zeljeznicke sluzbe.« Sto znaci taj §? Supilo Frano: Znaci, da su oni robovi. (Tako je! Taps.) Surmin Gjuro: Dakle hoce, da ih ucine robovima. Lakó je to reci, hoce ih uciniti robo­ivma. Ja cu vam mozda moci protumaciti, sto se moze i sto se hoce odredbom ovoga § postici. Tu imademo u § 54 cetvrtoj alineji tomu komentar. Gospodo u § 54 pod tockom cetvrtom stoji (olvassa): »Onoga koji na topogledni poziv u roku od 15 dana ne istupi iz drastva, kője je zabranjeno na temelju zadnje alineje §29, treba izbrisati ureda radi iz staleza. (Hangok: Sjajno !) Gospodo, recite mi, je li moguc'e ako ste citali ovu osnovu, da ste mogli sutjeti na ove odredbe? Ja za sebe kao covjek moram u ovoj sabornici da izjavim, da ne bih nikada ni pod zivu glavu na ovakove ustanove jednoga § mogao pristati. Gospodo, interesantno je obrazlozenje ovoga paragrafa; ali ja cu Yas morati pozabaviti i drugim ustanovama, kője su interesantne. Jos od oveg § moram spomenuti i pocetak (olvassa): »U krugu namjestenika moze se bilo kakovo drustvo zasnovati samo uz prethodnu dozvolu ministra trgovine.« Hajde, ako to drustvo radi o zeljeznickim interesima, jos kako tako. Bez obzira na to sto se odredjuje za drustvo u Hrvatskoj, slobodan sam upozoriti na drugu alineju ovoga § (olvassa): »Osnova temeljnih pravila ne moze se na odobrenje ministra trgo­vine podnijeti sve dotle, dok na istu nije pris­talo interesovano zeljeznicko ravnateljstvo ili zeljeznicka ravnateljstva.« Sto to znaci ? Molim izvolite mi odgovoriti! Ja drzim, da je ovo jednostavno stezanje covjecjih prava zeljeznickih namjestenika. (Tako je!) Zar nije, postavljen princip, da se zeljeznicka udru­zenja po volji mogu ukidati, da se mogu jedno­stavno zabranjivati, i osobito ako se uzme, da se mogu po jednom § bez ikakvog razloga, bez KÉPVH. NAPLÓ. 1906 1911. X. KÖTET. ikakve motivacije cinovnici i namjestenici prem­jestiti. Zar to ne znaci jedanput za uvijek sva udruzenja, sva zeljeznicka drustva zeljeznickih namjestenika uciniti iluzornima, a to jest drustvo se mozda na papiru i postajati, ali kako ce ono dalje u istinu zivjeti, to jc vec vidljivo iz ovog §. To je jos lijepo sto ovdje stoji. No ja cu vas upozoriti na § 32. U tom § se véli (olvassa): »B,ednu kaznu moze svaki pretpostavljeni nametnuti svome podredjeniku. Prije nego se redna kazán odmjeri, ima se namjestenik saslusati glede sluzbenog prekrsaja, kojim je okrivljen. Poti odmjerenju redne kazne moze se namjestenik u smislu § l v 2 prituziti, ali prituzba néma odgodne moci.« Sto to znaci, sto je to? Popovic Dusán: Kaiser Königlicher Prügel­patent. (Tako je! Élénk helyeslés a horvá­toknál.) Surmin Gjuro: Jest, car. kr. Prügelpatent od prije pol stoljeca. A nije li nemilosrdno, a nije li nepravedno ove áeljeznicke cinovnike pre­dati na milost i nemilost svakoga vrhovniötva kako se ta, visa oblast u hrvatskom prevodu nazivlja. Zao mi je, da ovdje néma drzavnog tajnika g. Szterenyi. Zagorac Stjepan: On i onako ne razumije tóga., Surmin Gjuro: pa da pita hrvatskog mi­nistra, sto sam govorio Zao mi je, da se on nije brino za to da se uspostavi disciplinarni neki sud, koji bi ovakova vrhovnistva nadgledao, da ne budu te redne kazne za to davane, da zeljez­nicki namjestenik ne dodje u visi placevni razred kamo bi eventualno skoro imao doói. Véli se doduse da ce unapredjenje ici auto­matski, ali u 32 néma tóga. (Zaj. Elnök csen­get.) Ovo je jos krasno. Ali §. 33. upravo je sjajan. Neka gospoda dotaknula su se tóga §. u stojim govorima ali se öudim, da se upravo demokrati nisu na njega oborili. Zagorac Stjepan: Al su se zato jace na nas oborili. Surmin Gjuro: Eazumijem gosp. Zboraya, da je onako govorio, kako jest on je govorio kao clan stranke, kojoj pripada. Ja cu sada procitati ovaj §, da vidite sto on odredjuje. Taj § 33 glasi (olvassa): »Sluzbovni prekrsaji, koji se kazne disciplinarnom kaznom jesu narocito: 1. Hotimicni prekrsaj sluzbovnih duznosti; 2. Oini ili propustaji, koji potjecu iz ne­marnosti prigodom obavljanja sluzbe: a) kojima se ugrozava promet, pruga i pripadci te sigur­nost namjestenika i obcinstva; b) koji se i se nakon najstrozih rednih kazna opetuju; 3. Sudjelovanje u obustavi rada (strajku) ili mlitavo obavljenje sluzbe u svrhu, da se pod izlikom tacnog obdrzavanja propisa otesca ili zaprijeci promet, (pasivna resistencija), isto tako sudjelovanje u dogovoru ili u skupstini koja 17

Next

/
Oldalképek
Tartalom