Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-171

130 171. országos ülés 1907 június 10-én, hétfőn. imade tu svrhu, ili drasenje ili poticanje na strajk i pasivnu resistencijü. 4. Sablaznjivo ponasanje. Gospodo, ja ne cu da vas prije mucim ovim paragrafom, dok ne cujete sjajnog obrazlozenja, iz kojeg se vidi potpuno reakcionarno stanoviste sastavljaca ove zakonske osnove. (Tako je, helyeslés a horvátoknál.) § 33. obrazloáen je ovako (olvassa): »Ovaj odjel neka sluzi za putokaz kaznenim oblastima, neka primjerno citira sve stavke, kője se ticu prve sluzbene grijeske. To razumije se ne znaci, da i druge grijeske u sluzbi ne bi jjotpadale pred kaznenu öblast, nadalje i to ne, da sve grijeske, kője su ovdje spomenute, ne uzimlju se kao grijeske u sluzbovanju ucinjene. Treca stavka paragrafa 33. posebno istice jednu najvecu vrst grijeske pri sluzbovanju, kao: otkaz rada, ucevstvovanje u tako zvanoj pasivnoj rezistenciji ili u skupu tome slicnom, nadal je huskanje, podbadanje ili agitovanje na eim takove vrsti. Strajk prema .§. 2. spada pod pritisak kaznenoga zakona, te kano grijeh pocinjen u sluzbi, razumije se, i kriminalan cin, uzimlje se pod pedesu §. 34. stavke 2. i §. 50.« Ja bih zelio znati, sto ce vrijediti u tom slucaju za nas Hrvate? Ja ne znam, sto ce reci pravnici, ali ja drzim. da se hrvatski sudovi moraj u ovoje drzati pasivne rezistencije, jer nemaju u nasem kaznenom zakónu ustanove, po kojoj bi prosudjivali ovaj prekrsaj. Ja sam ovo samo nabacio, a moji ce drugovi pravnici to poblize razjasniti (tovább olvas): »Pasivna rezisteucija uzimlje se za prekrsaj -kao sporno i zakasnjeno sluzbovanje, i kao tobozé pod izlikom savjesna i tocna sluzbovan ja, spada pod istu kaznu kao oni, sto namjerno krse duznosti svoje pri sluzbovan ju, pa se tako i kazne.« Dakle ako se nadje jedan prijatelj, koji ce reci, da se tjera pasivna rezistencija, udri onda po njem s paragrafom 34. stavka 4. i §. 50. madzarskog kaznenog zakona, a oni bi morali lijepo sutjeti. Gospodo, ovo je sjajno »naro6ito upozorivanje, da je ovo nuzno i za to, da se . takav cin ne smije dogoditi ni onda, kad bi se pokazao opravdanim! Sto to znaci, ja ne znam, ja to kao öovjek, ne kao politicar, ne mogu razumijeti, a ne razumijem po gotovo, kako moze dóéi u ovoj sabornici pred narod, koji se nvijek bori za prava covjecja u svojoj domovini ? Gospodo, ja moram §. 33. tacka 3., badava, hoces ne ces, spojiti s paragrafom 50, zakonske osnove. To vam je onda sjajno! (olvassa.): »E,avnateljstvo zeljeznica kao iznimna discipli- í narna oblast — molim, kao iznimna disciplinaima öblast — moze, mimoilazeci redoviti disciplinarni postupak, kao disciplinarnu kaznu, koja odniah stupa u krijepost, otpustiti od sluzbe one namjestenike, kője opterecuje sluzbovni prekrsaj, opisan u taöki trecoj §. ä3: Na ovaj nácin ne ' moze se izreci otpust iz sluzbe ako se izminula tri mjeseca, vacunajuc od pocinjen a sluzbpvnog prekrsaj a. * Cudim se, da tri mjeseca prepustaju, da mogu eventualno zaboraviti samo pitanje: hoc'e li pojedina ravnateljstva ovakovo svoje neznanje, kako kaze obrazlozenje madzarsko ovomu paragrafu »anarbicnog« postupka — hoce lí btjeti ta ravnateljstva da trpe (Nevetés a horvátok részéről.) nejavljanje krivea tri mjeseca.' Dalje, treca alinija kaze (olvasna): »Otpust imade se izreci pismenom odlukom, u kojoj valja naznaciti akat, koji je sluzio temeljem otpustu«. Ja konstatiram, da ova treca alineja paragrafa 50. kaze ovo: Gospodine dragi, ti si otpusten za to, jer si to ucinio ; ali zasto si sudjen, na kom temelju, to ne trebas znati; hódi samo putuj dalje. (Zaj a horvátok részéről.) Magdic Pero: To je bahovski sitem! Surmin Gjuro: Alineja cetvrta §. 50. kaze ovako (olvassa): »Otpusna odluka cim bude izrecena, postanepravomocnom«. Dalje (olvassa) : »Odluku treba uruciti namjesteniku u vlastite ruke. Ako se odluka ne moze uruciti, treba ju proglasiti polag prakse, koja obstoji kod pojedinih zeljeznica glede priopcivanja sluZbovnih naredaba«. Dakle neka zna citav svijet, koji dolazi na kolodvormda je taj covjek otpusten i da nije dosao po svoju otpustnu odluku i da moze iéi, kamo hoée. (tovább olvas): »Na temelju nazocnoga paragrafa izreceni otpust imade istu pravnu moc, kao otpust izrecen j)od disciplinarnom sudu. Izgubljena prava otpustenili namjestenika, kao i onih, koji su prigodom strajka samovoljno istupili iz sluzbe, ne mogu se uskositi u slucaju ponovnög namjeStenja u zeljeznickoj sluzoi. Oni namjestenici koji su radi sluzbovnog jjrekrsaja, podpadajuceg pod tacku trecu §. 33. na temelju ovog paragrafa otpusceni iz sluzbe kao poticatelji i razdraziteljiilikaoclanoviorganizacionoga odbora, ne mogu se vise uopée primiti u sluzbu zeljeznica.« Oni dakle namjestenici, koji su radi sluzbovnih prekrsaja potpali pod tacku trecu paragrafa 33. kao poticatelji ili razdrazitelji ili kao clanovi organizaci onoga odbora, ne mogu se uopce vise nikada primiti u zeljeznicarsku sluzbu. I da néma motivacije ovomu paragrafu, mislio bi covjek, da je to zamislío muz, koji drzi, da mora jakom rukom prihvatiti sve zeljeznicarske namjestenika, onib cetrdeset hiljada, da ih moze kao jednu loptu bacati ovamo i onamo. To bi se jos moglo razumijeti, ali kad üzmete, da tu imadete i obrazlozenje, kője poostrava ove ustanove, onda je to, gospodo, uzasno. Meni jeupravo silno zao, kad citam ovakovo obrazlozenje i ja moram izreci svoje cudjenje, da je ministar trgovíne Kossuth onaj muz, koji je potpisao ovu zakonsku osnovu. Gospodo, ja cu biti slobodan, da vam ovdje