B. Halász Eva - Suzana Miljan (szerk.): Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) (Subsidia ad historiam medii aevi Hungariae inquirendam 6. Budapest - Zagreb 2014)
Epilógus
Križevački zemaljski župan (comes terrestris Crisiensis). Uvodna studija institucija ima slavensku osnovu (pri čemu odbacuje dio Kostrenčićeve teorije o mađarskom utjecaju na njihovu organizaciju). Za samu križevačku utvrdu navodi da je važna jer je ležala na samoj Kolomanovoj cesti, a prema autoričinu mišljenju nastaje nakon što je izgrađen županijski sistem. Objašnjenja funkcije zemaljskog župana dotakla se razmatrajući položaj "županija" koje nisu prerasle u nasljedna kneštva i u kojima se plemstvo trebalo okupiti u posebne organizacije predvođene onima koje zove "zemskim županima" i "pomagačima na terenu županijskih župana (comes comitatus)".19 Razmatranjem razvoja tih institucija koje smatra "starim hrvatskim sustavom", bavio se i hrvatski pravni povjesničar Lujo Margetić, koji objašnjava formiranje kraljevstva Slavonije spajanjem nekoliko županija koje naziva komitatima, odnosno "pravim županijama", Zagrebačkom i Križevačkom, kao i onima koje su bile u privatnim rukama. Iako se ne dotiče uloge zemaljskog župana, obrazlaže funkciju satnika (centuriones), što se spominje i u našim, križevačkim, izvorima.20 Osamdesetih godina 20. stoljeća pitanjem pojedinih županata počeo se baviti Josip Buturac. U nekoliko se djela bavio poviješću pojedinih županata, pa tako i križevačkog, a ujedno i funkcije zemaljskog župana. Zupanate naziva terminom "župa" ili "županija" od sredine 13. stoljeća (comitatus), a potonju definira kao regijsku župu gdje u općini žive slobodni ljudi obavezni na vojnu službu. Obrazlaže i službenike "župske" uprave, te ocrtava zemaljskog župana (comes terrestris) kao osobu koja se brinula o zajednici posjeda i činila dio sudbenog sustava. Nadalje, na19 Nada Klaić, Hrvati u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976. Za županate za vremena Arpadovića vidi, primjerice, str. 254, 258-262, za izgradnju pod Anžuvincima, vidi str. 507, 516-518, te za samo zemaljskog župana, vidi str. 521. Istraživanjem društvenih struktura i teritorijalnih organizacija na području srednjovjekovnog Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva bavio se i pravni povjesničar Ivan Beuc u svom djelu Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (Zagreb 1985.), ne dotičući se izravno problema zemaljskih župan. Borislav Grgin sumira rezultate istraživanje i Ivana Beuca i Nade Klaić, te navodi i problem zemaljskih župana kao jedne od značajki županijskog ustrojstva na području Slavonije. Usp. Borislav Grgin, Županije u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, u: Hrvatske županije kroz stoljeća, ur. Franko Mirošević, str. 21-38. 20 Lujo Margetić, Povezanost strukture hrvatskog društva i političkih odnosa u srednjem vijeku (do pojave staleža), Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, knj. 487, Razred za društvene znanosti, knj. 41, Zagreb 2003., str. 95-98. Problemima županata na područjima južnog dijela srednjovjekovne Slavonije i Hrvatske bavio se i Franjo Smiljanić u djelu Studije o srednjovjekovnim slavenskim/hrvatskim institucijama (Zadar 2010.). 75
