B. Halász Eva - Suzana Miljan (szerk.): Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) (Subsidia ad historiam medii aevi Hungariae inquirendam 6. Budapest - Zagreb 2014)

Epilógus

Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) vodi i kako zemaljski župan rješava sporove oko međa te izdaje isprave koje se tiču svih vrsta pravnih poslova vezanih uz zemlju.21 Lelja Dobronić bavila se također pitanjima povijesti pojedinih župa­­nata. Tako je istražujući tvrdi grad Kalnik obradila i povijest njegovih iobagiones castri. Samoj funkciji zemaljskog župana nije posvetila previše pažnje, osim što je prenijela citat Ivana Kukuljevića Sakcinskog prema kojem je na čelu kalničkih plemenitaša stajao slobodno izabrani zemalj­ski župan.22 Istom historiografskom pristupu pripada i rad Josipa Adam­­čeka o rovišćanskim predijalcima, koji je istaknuo kako se njihov položaj i onaj iobagiones castri nije previše razlikovao te da je usporedno s kraljev­skim županom na tim posjedima bilo i više slobodno izabranih župana (comites parochiales), a uz njih se pojavljuje i zemaljski župan, za kojeg sam kratko kaže da je samostalno izdavao isprave.23 Funkcije zemaljskog župana, bez da je previše obraćao pažnju na nju, dotiče se i Ivan Peklić u radu o posjedu Poljana. Samo spominje da su oni osobno sudjelovali u promjenama vlasništva navedenog posjeda.24 Attila Zsoldos u djelu A szent király szabadjai [Slobodnjaci Svetog kra­lja] nije se izravno bavio poviješću slavonskih iobagiones castri, već samo onih na području sjeverno od Drave. Sam je više puta naglasio kako su postajale značajne razlike između plemstva koje je živjelo na području sjeverno i južno od Drave, a isto to može se reći i u vezi sa slojem iobagi­ones castri, pa nije želio ulaziti u to pitanje.25 Mađarski povjesničar Árpád Nógrády obradio je pitanje rovišćanskih predijalaca i njihove odnosu prema obitelji Ders (Držanić) koja je držala Rovišće u svojim rukama od vremena Žigmunda Luksemburškog. Na­vodi da je posebnost Rovišća ta što je prešlo iz kraljevskih u privatne ruke. Funkcije zemaljskog župana dotaknuo se prilikom opisa spora što ga je udovica Martina Dersa imala s rovišćanskim predijalcima, oko ne­kih predija, vodila pred sudom rovišćanskog zemaljskog župana. Potom objašnjava da je on sudac izabran iz redova tvrđavskih kmetova, što je 21 Josip Buturac, Vrbovec i okolica 1134.-1984., Vrbovec 1984.; Josip Buturac, Povijest Gor­nje Rijeke i okolice, Gornja Rijeka 1979.; Josip Buturac, Rovišće, Rovišće 2003.; Josip Buturac, Regesta za spomenike Križevaca i okolice 1134.-1940., Križevci 1991. 22 Lelja Dobronić, Kolnički plemenitaši, Križevci 1998., str. 14. 23 Josip Adamček, Rovišćanski predijalci, Historijski zbornik, god. 29-30, Šidakov zbornik. U povodu 75. godišnjice života prof. Dra Jaroslava Šidaka i 30. godišnjice uređivanja "Histo­rijskog zbornika", Zagreb 1976.-1977., str. 151-152. 24 Ivan Peklić, Poljana križevačka, Cris - časopis Povijesnog društva Križevci, god. 4, br. 1, Križevci 2002., str. 33-43. 25 Attila Zsoldos, A szent király szabadjai. Fejezetek a vár jobbágyságtörténetéből [Slobodnja­ci Svetog kralja. Poglavlja iz povijesti iobagiones castri], Társadalom- és művelődéstör­téneti tanulmányok, sv. 26, Budapest 1999., str. 77, 79. 76

Next

/
Oldalképek
Tartalom