Zalai Múzeum 7. (Zalaegerszeg, 1997)
Anta Seculić: Brat Juraj Utišinović graditelj povijesti
Brat Juraj Utisinovic graditelj povijesti 13 u bijeloj pavlinskoj odjeci ne samo locum tenens thesaurarius episcopus et iudex generális, nego narajesnik i samostalni upravitelj Sedmogradske koga su u slozenim i sumoraim vremenima 47 njegovi podloznici voljeli i bili mu odani. 48 Vrstan ratnik i vojskovodja Brat Juraj je ucinio sve sto je znao i mogao da se ispune uvjeti sklopljenog mira izmedju Zapolje i Ferdinanda, 49 zatim izmedju Izabele i Ferdinanda, te sacuva zemlju kojom je upravljao od prolijevanja krvi. Njegova je zasluga sto je doslo do pomirbe i nagodbe izmedju Izabele i mladog joj sina Ivana Sigismunda te kralja Ferdinanda prema kojima su jugoistocna Ugarska i Sedmogradska dosle u ruke Habsburgovaca. 50 U slozenim prilikama, u spletu nesporazuma, necasnim spletkama Brat Juraj je brizno i znalacki obavljao svoje poslove: vojevao je protiv Turaka, trsio se око boljeg polozaja kmetova teje skoro sedam desetljeca svoje zivotne dobi ispunio uspjesnim podvizima. Priznanja sto ih je stekao okrunjena su imenovanjem kardinalom. Vec se iz pisma poglavara pavlinskog reda (25. svibnja 1549.) moglo zakljuciti da ga papa zeli imenovati najvisim dostojanstvenikom. 51 I doista, imenovan je Brat Juraj kardinalom god. 1551., a vijest je primio na putu dok je s vojskom prolazio dolinom rijeke Morisa. 52 Nazalost, kardinalskim grimizom nije se Brat Juraj nikada ogrnuo, jer je umoren 17. prosinca 1551. u svom gradu Alvincu. 53 Na pitanje zasto je Brat Juraj umoren, nije jednostavno odgovoriti. Neki misle da „Utjesinoviceva najveca krivica bijase, da je povjerenu zemlju erdeljsku suvise ljubio. On bijase najmudriji tadasnji diplomat u Ugarskoj". 54 Medjutim, cini se takva prosudba dopadljivom, ali mucenicka smrt Brata Jurja ima dublje korijejenje u drustvenim odnosajima njegova doba. 55 Pavlin i biskup Brat Juraj и zaristu zbivanja Juraj Utisinovic usao je veoma rano u drustveni zivot, sudjelovao je u njemu punim srcem i svim svojim umnim i tjelesnim sposobnostima. Zivotopisac M. Horváth misli da su dvije znacajne cite u Utisinovicevu zivotu: zarko domoljublje i teznja za velikim djelima. 56 Cini se, medjutim, da je Brat Juraj imao iznimno tankocutan osjecaj za slobodu i pravdu. Sva njegova djela, zauzetost, napori i skrb imaju obiljezje goleme teznje za slobodnim i pravednim zivotom malih, bezimenih ljudi koji su pred naletom Turaka, u sukobima око prijestolja zivjeli svoj skromni zivot, svagdasnjicu, koja je trazila iznimne napore da se prozive dani s mnogo pogibelji a malo radosti. Jamacno je Juraj Utisinovic ponio iz svoga krsnog dalmatinskog zavicaja sucut prema stradalnicima i izostreni smisao za snalazljivoscu u vrtlogu zbivanja. Medjutim, kad je obukao pavlinsku redovnicku odjecu, kad je stekao lijepu naobrazbu, slovio je Brat Juraj ne samo kao vrstan prior u Czçgstohowi, Ladi na Saju, nego i kao covjek lijepa govora koji je poznavao osim hrvatskoga jos poljski, madzarski, njemacki i rumunjski, a poglavito klasicni latinski jezik. Svojim podrijetlom, privlacnom pojavom i ugledom raspravljao je о bojevima, razgovarao о teskocama. Kad se рак ponovno susreo s Ivánom Zapoljom u Ladi, pred Bratom Jurjem otvorila se sirom vrata u vrtlog povijesti. 57 Kad ga je рак njegov negdasnji knez, zatim okrurunjeni vladar Zapolja imenovao biskupom velikovaradinskim, zapovjednikom vise gradova, savjetnikom i riznicarom, Brat Juraj je prihvatio svoju povijesnu ulogu s punom odgovornosti. Povjesnicar Vj. Klaic рак istice: „Taj umni muz, koji je u jedan mah vrsio sluzbu pokladnika, namjesnika i zemaljskog suça imao se boriti ne samo protiv vlastohlepne kraljice (udovice Ivana Zapolje, A.S.) ... nego i protiv njezina rodjaka Petra Petrovica, koji mu je zavidjao i otimao se о njegovo mjesto." 5 Juraj Utisinovic je doista usao u vrtlog povijesti ne kao rubni sudionik nego kao pokretac i graditelj; cinio je „cudesa hrabrosti zaodijevajuci se u boju celicnim oklopom ili zelenom kabanicom vojnickori preko bijele mantije pustinjaka pavlinskog", kako je to zabiljezeno u njegovu zivotopisu. 59 Silnim zamahom poceo je Brat Juraj drustveni rad u zreloj muzevnoj dobi priblizujuci se punom petom desetljedu svoga zivota, kako je vec spomenuto. Ukljucio se najprije u borbu око prijestolja kao dosljedni privrzenik Zapoljin, zatim se zalagao око pomirbe i nagodbe izmedju kraljeva, a kad je umro Ivan Zapolja nastavljao je braniti probitke malodobnog Ivana Sigismunda i majke mu Izabele; no uvijek u pogibelji da Turci odlucno ucine Sedmogradsku turskim pasalukom, U svim tim slozenim prilikama Brat Juraj djeluje veoma zivo, ali razborito, obucen u pavlinsku odjecu i s jednostavnim potpisom redovnika. Cini se zato potrebnim odbaciti misljenje о toboznjoj teznji Brata Jurja da bude vladar i samodrzac. 60 Vecina pisaca ne osporava istinu, da je i kao velikovaradinski biskup i drzavni riznicar zivio istim jednostavnim zivotom kao i dok je bio redovnikom. Vojnici koji su potjecali iz puka i svi obicni ljudi stovali su ga; doduse, visoko plemstvo ga je ubilo, ali puk mu se molio. 61 Medjutim, treba najprije upozoriti da je bilo zabuna medju starijim piscima око redovnicke pripadnosti Jurja Utisinovica. Na to je upozorio Nikola Benger, koji je urvrdio odakle ta zabuna. Buduci da su prvi pavlini obdrzavali pravila sv. Benedikta 62 ubiljezili su neki pisci Brata Jurja medju benediktince zanemarujuci cinjenicu da su prvi pripadnici „kongregacije sv. Pavla" 63 prvog pustinjaka" utemeljene god. 1215. u Ugarskoj, prihvatili spomenuta benediktinska pravila. Pisac pavlinske povijesti N. Benger odlucno odbacuje takovu zabunu