Zalai Múzeum 7. (Zalaegerszeg, 1997)
Anta Seculić: Brat Juraj Utišinović graditelj povijesti
14 Ante Sekulic (testes ejusce rei sunt patrii scriptores Istvánffius (...), aliisque, tanto amplius fidem meriti, quanto rerum patriarum magis gnari). 64 Vec je spomenuto da je Brat Juraj bio redovnicki poglavar u Czçstochowi i Ladi na Saju, ali u njegovu revnost око redovnickog zivota i bogosluzja treba pribrojiti znacajno djelo koje u silovitim gibanjima reformatorskog pokreta i sirenja protestantizma reljefno istice redovnistvo i privrzenost Crkvi pavlina i biskupa Jurja Utisinovica. To je rimski misai koji je objelodanjen god. 1537, u Veneciji pod naslovom: Missale novum juxta ritum modumque sacri. ordinis fratrum eremitarum divi Pauli rimi eremitae, a mendis omnibus expurgatum, accentibusque veris, et marginale cottacione locorum aptis imaginum figuris interpositus illustratum. Restitutum, autem ubi mutilium erat impensis reverendissimi domini fratris deligentia excusum in gratiam ejusdem ordinis Subnectitur dein Iconismo: Venetiis in officina Lucae Antonii Juntae, anno a Christo nato 1537. 65 U prvi mah moze se uciniti suvisnim spominjati puni naslov misala. Ali ovo djelo ima iznimno znacenje kao bogosluzni prirucnik, ali vise pomaze utvrditi koliko je Brat Juraj bio zauzet око bogosluzja и svome Redu. ocistio je i providio potrebnim ispravcima tekst, uresio knjigu. a sve to ucinio je kao pripadnik pustinjackog pavlinskog Reda, koji je divino favore bio biskupom velikovaradinskim. Koliko se god cinilo, da je и XVT. stoljecu bio obicaj uresiti naslovnu stranicu objelodanjene knjige brojnim podacima i osobnim pridjevcima, naslovima sastavljaca i nakladnika, и naslovu ovoga misala Utisinoviceva suzdrzano zabiljezeno je sve sto potvrdjuje njegovu revnost око knjige i redovnickog bogosluzja. Isticanje рак и naslovu biskupstva Brata Jurja ima svojevrsno znacenje i potvrdjuje da je doista bio poglavar biskupije velikovaradinske. Neki su naime pisci postavili pitanje njegova biskupskog posvecenja. 66 Medjutim, M. Horváth biljezi da je svakoga dana pribivao misi, obdrzavao je crkvenu stegu, postove, redovito je molio casoslov, revno je propovijedao i bio je dobar ispovjednik. 67 Potvrda о njegovu biskupsku posvecenju nije zabiljezena и do sada poznatim ispravama, ali je iz svih podataka ocito da je bio svecenikom uzorna zivota. Brat Juraj, pavlin i biskup, bio je и zaristu zbivanja sto potvrdjuje i pismo pape Julija III. upucenog 20. srpnja 1551. iz Rima Bratu Jurju. Papa и njemu istice zauzetost i borbu Jurjevu „in turbulentissimo istius provinciáé tumultu", potvrdjuje vjernost i postojanost и katolickoj vjeri: „tua in catholica religione tuenda fides atque constantia" te razboritost и postupcima (tua prudentia). Na celu velikovaradinske biskupije bio je branitelj katolicanstva „ad ultimum usgue spiritum tarn armis, quam consiliis illibatam conservavit", sacuvao je do zadnjeg daha vjeru savjetima i oruzjem, kako spominju pisci, 69 Isticu pisci takodjer, da se za zivota Brata Jurja razvijala vjera и onim krajevima (Quam diu Georgius Monachus vixit, una in ea aregione vivit religio). 70 U doba Brata Jurja trebalo je sacuvati Sedmogradsku kojom je upravljao od Turaka. U nezavidnoj igri s vjestim i * mocnim protivnikom upravitelj Erdelja и bijeloj redovnickoj odjeci uspio je svoje podrucje sacuvati i zastitlti puk pa ga onodobni latinski pjesnik velica, da je bio stup citavog kraljevstva i pobjednik kod Segedina. Qui columen xegni totius hujus erat, Turcica tota manus Segedini moenia caepit... 71 U sukobu dva svijeta, dvije vjere, dvije vojske nasli su se sucelice dva covjeka skoro istoga zavicaja: Juraj Utisinovic, sin oskudnog dinarskog krsa i beglerbeg Mehmed Sokolovic, dijete bosanskog vilajeta; obojica iznimno sposobni, graditelji povijesti и sudaru i lomovima. Juraj Utisinovic Martinusevic sacuvao je и sebi djedovsku vjeru i ponio je sobom kroz zivot prihvacajuci redovnistvo 72 i crkvene sluzbe i casti. Sokolovic je рак djetinju vjeru zamijenio novom i kroz rodni zavicaj prosao kao predvodnik osvajalackih ceta. Medjutim, Brat Juraj je и sukobima i okrsajima s Turcima bivao pobjednikom dok ga zavist Ferdinandovaca nije pokosila и vlastitom domu; Turci se nisu domogli njegove glave, ali su ubojice poslale kralju Ferdinandu redovnikovo odrezano uho. 73 Prema Ivanu Zapolji sacuvao je Brat Juraj svoju odanost do kraja kraljeva zivota, 74 a kad su opci probici bili и pogibelji, odlucno je zagovarao pomirbu izmedju suparnika око prijestoljá. 75 Kada je рак Zapolja umro Brat Juraj se odlucno zalagao za prava kraljice Izabele i malodobna joj sina Ivana Sigismunda. 76 Nije ta zauzetost bila bez teskoca, ali и tome je ostao uporan. dosljedan. 77 Brat Juraj nije bio pristasa Ferdinanda Habsburga 78 i prisao mu je nakon sto, je razmislio о kraljevoj vojnoj snazi koja bi mogla jamciti sigurnost Ugarske i Sedmogradske. 79 Kad je odlucio prici Ferdinandu ucinio je to s punom odgovornosti i poduzeo je sve da ga erdeljski stalezi priznaju kraljem, 80 te se svi zajednicki odupru turskim osvajacima. Ali Brat Juraj ni tada ne zaboravlja da je skrbnik Zapoljina sina Ivana Sigismunda pa и posljednjoj godini zivota (4. veljace 1551.), syjestan obveza iz velikovaradinskog ugovora, zeli znati: „quid Majestas vestra cum filio regis facere velit." 81 Medjutim, sprega s Ferdinándom nije bila uspjesna: nepovjerljiv i
