Kováts Valéria: A szigetvári Zrínyi Miklósd Múzeum kiállításai. (A Janus Pannonius Múzeum Füzetei 10. Pécs, 1966)

Junaštvo branilaca Sigeta nadahnulo je praunuka slavnog Nikole Zrinjskog, pjesnika i vojskovodju takodje Nikolu Zrinj­skog (Zrinyi Miklćs-a) da napiše ep ,,Obsidio Sigeliana " — „Szigeti veszedelem" (Opsada Sigeta). Ovim epom je podignut spomenik junačkom otporu „trajniji od čelika". Tablo na lije­voj strani sale posvjećen je uspomeni pjesnika i vojskovodje Zrinvi Miklosa. Prikazivanjem gravira iz onog doba probudjuje se sjećanje na pjesnika, autora „Zrinjiasa", na njegov najznača­niji vojni, tzv. „zimski pohod". Zrinji je bio jedan od najugled­nijih ličnosti svoga doba, bio je poznat ne samo kao pjesnik, već i kao vojskovodja i pisac djela iz oblasti vojne strategije. On se dakle protiv Turaka borio ,,perom i mačem". U vitrini su izloženi „Zrinjias" i nekoliko njegovih radova iz oblasti stra­tegije, u raznim izdanjima. Djelo „Zrinjias" je provedeno kas­nije na nemački.. taljanski, i dr. jezike. Pjesnikov rodjeni brat Petar Zrinjski, koji je zajedno sa Frankopanom učestvovao u zav­jeri protiv Habsburgovaca i bio pogubljen, prevjeo je djelo i na hrvatski. Hodnik. Panoi hodnika prikazuju povjest Sigeta za vrije­me turske okupacije (1566—1689). Osvojeni Siget su Turci značajno preuredili, prezidali. Turski Siget je postao jodan od najjačih turskih prograničnih utvrdjenja, strah i trepet za ob­ližnja madžarska sela. Turci iz Sigeta su zarobili i ubili i zna­menitog Thury Gyorgy-a. jednog od najvećih junaka XVI stol­jeća, „čije su junaštvo oplakivala tri naroda". Niz panoa nas upoznaje sa preuredjenjem i utvrdjivanjem Sigeta kao i sa ulogom njegove turske posade. Tu dajemo i pri­kaz ,,T ur b e"-ta — mauzoleja sultana Sulejmana. U djelu hodnika prema fasadi zgrade vide se pojedini mo­menti izgradnje džamije, podignute u čast Sulejmana. Nekoliko izloženih predmeta simbolično prikazuju namenu džamije, re­konstruisane kao kulturni spomenik. Predvorje džamije služi za prikazivanje oslobodjenja Sigeta od Turaka. Bilo je nekoliko pokušaja da se oslobodi tvrdjava. Tri godine nakon oslobodjenja Budima. tj. 1689 je opsednuti Siget kapitu­lirao. Karta o opsadi prikazuje obruč carske vojske oko Sigeta. Vladavinu Turake je i u Sigetu zamjenila vladavina Habs­burgovaca.

Next

/
Oldalképek
Tartalom