Janus Pannonius Múzeum Évkönyve 17-18 (1972-1973) (Pécs, 1975)

Néprajztudomány - Sarosácz, György: Bogdánt anyja házasítja (Ballada)

196 SAROSÁCZ GYÖRGY meglepetéseket. Néhány évvel ezelőtt magam is azt hittem, hogy „régi stílusú" népdalok gyűjtése már nem lehetséges. El kell ismerni, hogy az adatközlők érdeme — köztük Kató nénié és a többieké, hogy a régi balladák nem mentek teljesen feDosada se baladama baranjskih Hrvata i Srba jos nije nitko zanimao. Prvi njihov poznavalac i odusevljen sakupljac bio je Nikola Tordinac, koji je pecuhskog poriekla. Njegov rad odonda nitko nije nastavio. Sakupljanje balada starijeg tipa jos prije nekoliko decenija, izgledalo je potpuno ne moguce i to stoga sto su nekadasnji pjevaci vec davno izumrli. Danas pronadjenu baladu ili neki odlomak balade mozemo zahvaliti pjevacu ili pjevacici narodnih pjesama koji su jos u ranoj mladosti zavolili stihove. Od njih se sa svojim znanjem pjesama dosada najbolje istakla 64. godisnja „strina" Kata Razic — Paliján, rodjena u Velikom Kozaru — od kője sam zabiljezio i ovu baladu. Danasnjim narastajima su prije svega poznate samo novije pjesme (1900—1940), ali se jos uvijek moze náci medju nasim zivljem kakva baka ili djed koji se sjecaju nekih starijih pjesama. Od svih kazivaca dosada mi je najljepsu pjesmu ispjevala strina Kata. Pjesma nosi naslov: Majka zeni Bogdana. Pjesmu je naucila od svog strica kojeg su u Velikom Kozaru cesto puta pozvali na prstenovanje da bi im otpjevao tu pjesmu. Stihovi su po svojoj sadrzini i forrni izvrsni. Ona je nekada bila poznata i na teritoriji danasnje Jugoslavije: u Dalmaciji, u Bosni, u Slavoniji, u Hrvatskoj, u Backoj (Subotica) i u Srbiji. Razne varij ante mozemo citati u VI i X knjizi Hrvatskih narodnih pjesama, u Vukovoj zbirci i u raznim izdanjima. Sadrzaj nase balade je cist. Gore navedene varijante nemaju cistog sadrzaja. One su i po broju stihova krace. Pjesma zapisana od strine Kate pokazuje neke jezicnostilske osobine hrvatske usmene poezije — a to je mijesanje ijekavskih, ikavskih i ekaskih oblika koje traje od Hektorovicevih zapisa u 16. stoljecu pa do dana danasnjega. О njenoj melodiji nista ne znamo, jer ju kazivacica zbog bolesti nije mogla otpjeledésbe. Ezért feltétlenül megérdemlik, hogy a nevüket az utókor számára is feljegyezzük. A mi feladatunk pedig, hogy a gyűjtést tovább folytassuk és a népdalokat az újabb generációk számára megőrizzük. i vati. Po njezinom kazivanju stihove su na poznati ; nácin — groktali — odnosno pjevali. > Njena vrijednost ne sastoji samo u njezinoj lie1 poj sadrzini, vec i u samon stvaranju te pjesme. > Narodni pjevac, koji je sastavio ove stihove, morao je poznati jednu varijantu iz gore napomenutih krajeva. Pretpostavljam da je to bila Bosna. 1 Nepoznatom stihostvrocu, sacuvajuci originalnu 1 sadrzinu i motive, uspjelo je da ju presadi u novu 1 okolnost, gdje je ona isla od usta do usta dok nije 1 dobila svoju savrsenu i krajnju formu. Tako se njena sadrzina „okitila" dobro poznatim lokali1 tetima: rijeka Dunav, planina Mecek, grad Pe1 cuh, sela: Secuj (Dunaszekcső) i Pec var (Pécsvárad), imena zupanija: Baranja i Backa. Da li je bila poznata kod nas i druga varijanta • te pjesme, о tome dosada niáta neznamo. Nasa, j baranjska varijanta^ je od ostalih no vi ja. To nam potvrdjuju njeni stihovi i geografskih nazi vi. Na temelju rukopisa Nikole Tordinca iz 1886. godine moze se zakljuciti da su te vrste pjesme kod nase 1 narodnosti, sye do kraja devetnajstog stoljeca, bile poznate |cod starijeg narastaja jer su se jos i pjevale. \. э Pjesma — Majka, zeni Bogdana — nije samo x kulturnopovijesnog znacaja za Juzne Slavene u 2 Madjarskoj, nego ona obogacuje i jugoslavensku i odnosno svijetsku usmenu poeziju. Sakupljanje i narodnih pjesama jos uvijek krije u sebi neocekivano iznenadjenje. Prije nekoliko godina i ja sam i vjerovao da sakupljanje „starijih pjesama" vise nije moguce. Svaka cast i priznanje kazivacima s — strini Kati i ostalima — sto se nase narodne pjesme starijeg razdoblja nisu potpuno zabora3 vile. Stoga su svakako zasluzili da njihova imena a ostanu poznata buducim pokol jenima. A nas je i, zadatak da sakupljanje nastavimo i narodne pjesme sacuvamo za buduce generacije. „Majka zeni Bogdana" (Balada) D. SAROSAC