VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)
Strana - Sveska 3. - 185
185 kata uz zavratu na dobra Jcažnjenika i pravo da može uvesti jednog protjeranca zbog kojvg bilo zločina. Ko pomogne Kabogi da pobjegne, kad bi se bijeg dogodio, ima upasti u istu smrtnu kaznu. Dva dana poslije, t. j. 25. juna 1663. po nalogu kneževu jedan kan cilj er (Franjo Radaleo?) pročita Kabogi u tamnici ovu osudu, iza osude bi još odlučeno, da se proglasi naredba glede onijeh, koji bi zlo govorili protiv odluka senatskijeb, a 23. augusta, da se vrati oružje Kabožino izim corpus 'delicti ubojnički nož. Malo vijeće pak imenova konservatoie (čuvare) Kabožinijeh do bara; oni 29. novembra 1663. dobiše ovlaštenje da mogu primiti koji mu drago iznos, te pripadaše Kabogi, izvaditi koju mu drago miraznu is pravu i uljesti u koji mu drago posao, koji bi za njega učinio njegov ' brat Luco. 7. Kaboga na 'slobodi postaje jedan od spasitelja Dubrovnika. Dodje svrha marta 1667. Tada Kaboga pokuša, da bude pomilovan od .senata i od velikoga vijeća, stvar teška, jer se zahtjevalo po osudi sedam osmina glasova za milost. Prvog aprila, u petak prije cvijetne nedjelje njegova molba bi pročitana u senatu i bi odlučeno da^bude dostavljena velikome vijeću da odluci. Predsjedao je knez Genio Ghetaldi. Ali o'molbi nije se raspravljalo u velikome vijeću, jer u srijedu veliku u 9 časa u jutro trešnja razori Dubrovnik, izgiboše malne svi stanov nici osim oko petstotina, te pogibe i knez Ghetaldi. Marojica Kaboga ostade živ u svojoj tamnici. Izmedju onijeh, koji su se bili spasili, bijaše i starac Franjo Bobali, čovjek bez izvanrednijeh umnijeh sposobnosti, ali vrlo bogoljuban i pristalica Kaboge, pa mu se u velike divio. Iz crkvice Rozarija, gdje se našao za trešnje, Bobali pobježe u grad i našavši svoju kuću ra zorenu, podje na Pile stanovati sklanjajući se pod jednijem jedrom u gradini neke porodice Cerve i opskrbljujući se samijem kruhom i vo dom. U petak veliki u jutro misleći na Kabogu, pozove k sebi četiri Hercegovca, ili kako sam kaže: „Sa'scapulati 1 ) Maroia Scpaletina dô sam deset dukata cetuerima Vlahim"," da ga izbave iz tamnice. Tako se on spasi i oslobodi. Ovo pripovijeda sam Bobali pišući u Mletke Marku Tomovu Bas segli, svome nećaku. Bobali vodjaše s njim prepisku od 18. aprila 1667. do 31,. jula 1668. O njegovom nećaku znamo, da je več od prije 15 godina bio članom velikoga vijeća i da'nalazeći se onda u Mletcima bi sa Lukšom Gučetićem 10. maja 1067. ovlašten od republike da pomaže besplatnu službu dubrovačkog poslovača Miha SorgoBobalia kod mle tačke vlade, a osobito pak sva trojica imala su moliti republiku mle l ) Spasiti.
