VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 3. - 186

186 tačku da potporom olakša Dubrovniku posljedice trešnje. O Bassegliu znamo još, da je on od 1671. do 1705. bio devetnaest puta knez du

brovački,

1

) čast, koja se obnašala samo za mjesec dana. Bobali pri

povijeda, da je svak tada vikao protiv vlastele, jer se trešnja držala kao božja kazna, što je u svoje vrijeme Kaboga bio izvadjen iz crkve

nog zakloništa i što se nesreća dogodi u dan i čas, u kojemu je vi

jeće imalo raspravljati o njegovoj molbi za pomilovanje.

2

) Iza trešnje, kako se zna, nastade požar, pak pljačkanje sa strane vojnika,') gradjana, Oružana i seljaka. I male čete hajduka iz Herce

govine, osim lupeža iz dubrovačke okolice, opljačkaše grad i okoliš. Tako ne postojeći prvijeh dana iza trešnje nikakva vlada, nastane strašno bezvladje. Marojica Kaboga izišavši iz tamnice, upotrebi odmah svoju razbo

ritost i neumornu energiju na korist domovine i skupivši nekoliko ljudi opriječi se zlikovcima, da ukine bezvladje i uspostavi red. Na uskrsni ponedjenik, šest dana iza trešnje, koja se neprestano ponavljala, vlastela, te bijahu ostala živa iza ove goleme katastrote, sastadoše se prvi put kao veliko vijeće, izabraše privremenu vladu bd desetorice i odlučiše, da se popiše 300 vojnika i za njih odrediše šest kapetana, a izmedju njih MarojićU Kabogu. Njega postaviše takodjer i kao vrhovnog inkvizitora protiv lupeža, kako pripovijeda jedno izvješće o trešnji štampano one godine u Jakinu.

4

) Ali veliko vijeće u svojoj trećoj sjednici 23. aprila, sakupljenoj u tvrdjavi Revelinu uz nazočnost 45 vlastele, sastavi novu privremenu vladu od dvanaestorice ili trinae

storice, izmedju kojijeh bijaše i Kaboga. O njemu više stvari pripovi

jeda Franjo Bobali u svojijem pismima nećaku Marku Bassegliu u Mle

cima.

5

) Hvali vrline i neumorno djelovanje Marojičino, prikazuje ga kac jedinog čovjeka u Dubrovniku u onom kobnom dogadjaju. kao vrhovnog zapovjednika vojničkijeh četa, kao ličnost, na koju osobito bijaše oslonjeno sve vladanje

6

) i Bobali dopire do toga, da jednom kaže, da bi se stalo zlo, kad ne bi njega bilo. Senat se ne mogaše skupiti nego stoprv 3. juna, i to samo sa 12 vijećnika, jer drugi bijahu poginuli, ili se razboljeli, ili drukčije bi

*) Po knjizi arh. dubr. u kojoj se vodio popis svijeh članova pojedinijeh vijeća, popis knezova i drugih časnika dubr. republike. 2

) Upor. moju radnju o velikoj trešnji u kalendaru „Boka" za 1912. g. 3

) Breve raggnaglio delle rouine Cagionate dal terremoto in Ragusa il di 6 aprila 1667. . • *) Sr. Tatovi u Dubrovniku iza velike trešnje (Sitnice iz dubrovakke prošlosti) „Srdj." 1907, str. 354. 5

) Sr. H. Giessberger : Das ragusanische Erdbeben von 1667. München. Theodor Ackermann. 1913. 6

) Upor. „Boka" op. cit.