VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 3. - 184

184 nijesu se •mogla otvoriti vrata od tamnice, nego u svrhu pretrage ili zbog eventualnijeh pokušaja preloma. Budući pak Kaboga 14. januara 1663. bio bolestan ili slab, bi ovlašteno ono pet senatora, da nadju i uvedu u tamnicu najboljijem oprezom čeljade od njihova povjerenja, da ga liječi i da mu dadelije

kove, a oni da ih još pregledaju. Protiv onijeh, koji bijahu sumnjivi, da podupiru Kabogu, bi tako

djer preduzeto nekoliko mjera. Tako protiv Luca Bernardova Kaboge (brata Marojičina, kako je kazano u jednom republičinom spisu) ; njemu 14. novembra 1662. bi zabranjeno, da izlazi iz grada i države, pod zapelu trogodišnje tamnice i 500 dukata globe. Vodila se 25. februara 1663. pravda zbog opreme nekijeh pisama iz Jakina, ä to je radilo ono pet senatora ovlaštenijeh na čuvanje Kaboge. Druga pravda bi 29. marta njima povjerena i biše ovlašteni, da otvore jedan smotak pisama Glede istoga Luca Kaboge i Miše Gavdjeva Sorga (brata ubijenoga, jer i ovaj bijaše Gavdjev sin) govori se 16. maja o ostavi 30 dukata sa strane svakog od njih za stvari, koje se tiču pravde protiv Marojice i obzirom na to spominje se iznos što se od ukupnijeh ovijeh du

kata imao dati patrunu (zapovjedniku) feluke (vrste ladje) poslate u Mletke. 6. Osuda Kaboge na doživotnu tamnicu. Kad bi primljen papin brève i dovršena pravda, dodje vrijeme osude Marojičine. Statut dubrovački 1272 odredjuje smrtnu kaznu protiv krivaca umorstva, jer prvo poglavlje njegove šeste knjige kaže: Qui

cumque feccrit homicidium, nisi se defendendo, quod plene possit pr.obari, moriatnr. Da bi pako Kaboga bio postao krivcem udruženja s gusarima, kako je bio zaprijetio, bio bi isto upao u smrtnu kaznu, jer drugo poglavlje iste šeste knjige ustanovljuje : Qui fecerit çom

pagniam . . . moriatur. Iz svega se razumije da bi ga i senat bio osudio na smrt, ali u tome bi zapriječen brevom papinijem, koji je dopuštao njegovo kažnjenje izuzevno smrtnu kaznu citra poenam sanguinis. Pitanje bi doneseno u rogate 23. juna 1663. Ovdje ćemo izložiti red pojedinijeh odluka glasovanijeh jedna iza druge po bilješkama vi

jećinoga zapisa. Najprije bi odlučeno većinom od 23 glasa uz 13 pro

tivnijeh i 4, koja se ustegoše, da se završi pravda ; sa svijem glaso

vima izvan jednog protivna i četiri, koja se ustegoše, da se proglasi krivcem Marojica Kaboga ; istijem brojem glasova, da se kazni, a na

pokon bi odlučeno da ga se kazni doživotnom tamnicom, ostajući on ondje gdje se nalazi sa nadgledanjem, koje se dotada vršilo, da ne može biti pomilovan nego sa sedam osmina glasova, da bijegom upada u smrtnu kaznu, da njegov ubi lac dobije tada nagradu od 1000 du