VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 3. - 167

167 Una, da poveća posadu u tvrdji Sokolu u Konavlima, da razdijeli Ko

navljanima, koje bijaše unovačio Gj. M. Sorgo, oružje i džebanu, što mu predavaše, t. j. 300 pušaka,. 100 samokresa (arkibuža), 84 oštro

peraca (alabarada), taneta, praha, svežanja prižege i drugog ratnog pribora. Konavljani su imali biti na oprezu i urediti uhodarenje, da ih muselin ne bi iznenadio. Zamanja morao je uništiti put Lastovski, da mu zapriječi napredovanje, skupiti sve žene, djecu i životinju iz Ko

navala u Donju Goru, zaustaviti se u onaj manastir franjevački, učiniti pregledbu vojnika i kad bi dočuo da muselin ide na Mrcine, otide onamo da namjesti čete na najzgodnije položaje, na humke i u ždri

jela, da lakše zapriječi prelaz Turcima. Kad bude učinio sve ove priprave, imao je poslati u muselina šest Konavljana, od najpametnijijeh i najzrelijijeh, prije no što bi on mogao stići u Konavle, da mu kažu, da po pismu sultanovu, koje mu je republika bila poslala po Nikoli Petkiu, proisticaše, da sultan bijaše zabranio Alipaši ulazak u dubrovačko zemljište, da stoga ni njemu ne bijaše dopušteno, i da kad bi ga Dubrovčani i htjeli primiti u Ko

navle, ne bi mogli, jer onaj kraj onda bješe potpuno bez hrane i sva

koga sredstva ža izdržavanje. Ako bi ipak on hotio na silu uljesti, ne bi mogao, jer bi mu.se Dubrovčani oduprli, pošto su se oružali, da mu. se opriječe. Republika osim toga ovlasti svoga vlastelina da se posluži,, ako bude trebalo, još Nikolom Petkiom, da mu on javi, da će mu se Du

brovčani uporno opriječiti i stoga, jer ima u Boki i u dubrovačkom moru velik broj hajduka, koji bi prolazeći obnoć kroz otvoreno zem

ljište dubrovačko, mogli nanijeti veliku štetu njegovoj zemlji, toliko više što se njegove čete sastojahu ponajviše iz Hercegovaca bez oružja. Republika naredi mu ipak, da se ne posluži oružjem protiv muselina nego u skrajnjem slučaju i da se ponaša s njim oprezno i prijatelj

skijem načinima. Pošto pako muselin bijaše silovit i nečovječan prema Hercegovcima, od kojijeh mnogi stoga pribjegavahu sa životinjom na dubrovačko zemljište, republika mu naredi, da odbija ove pribjeglice da ne bi dao muselinu povoda tužiti se protiv republike. Narediše mu pak, da odbije razloženje, kojijem bi muselin mogao kušati, da opravda svoje postupanje, da on to jest prisiljen tako raditi za kazan onijem, koji su bili primili hajduke ili pustili, ih, da prolaze na štetu Turaka. Petki morao je odbiti ovo njegovo obrazloženje protivnom tvrdnjom, da je muselin dužan prechizimati mjer.e na svome zemljištu, otkle do

laze pribjeglice, jer podnose nečuvena nasilja i.prisiljene su pridružiti se hajducima, koje primaju i Hercegovci, njihovi rodjaci, i Turci; samo stoga da hajduci prodiru u Tursku do Sarajeva i drugovdje daleko