VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)
Strana - Sveska 3. - 165
165 bi im javili svaku kretnju hajduka. Vladislavu Djurdjevu Boni, knezu konavoskomu, bi naredjeno da u ovu svrhu skupi zbor Konavljana i i da se sporazumi s Kabogom. Sličan nalog bi podijeljen i Juniju Lam pričinu Cervi za Primorje odredjujući mu se kao okupište Majkovi, Du bravica, ili Brsečine ; knezu u Slanome pako, Andriji Djurdjevu Boni, bi naloženo ono isto što i konavoskome knezu. . Slične naredbe biše podijeljene Petru Županovu Boni, cavtajskomu kapetanu, kapetanu zdravstvenog ureda na Brgatu, Gjivu Ghetaldi, i onome u Čepikućama Antunu Rastiću. U sličnijem mukama kao s hajducima, bijahu Dubrovčani i s Tur cima. Neretvanski kapetan bijaše došao sa 160 Turaka u Imoticu, pa u Topolo, zemljište dubrovačko, razbio jedan stranj (mjesto za pro daju vina) i hotio dobiti vina a da ga ne plati namjerom, da nastavi ovo nasilje u drugim selima, pak da otide u Ston, utvrdjen grad, i da zahtjeva da može nesmetano uljesti i govoriti ondje sa gradskijem knezom. Protiv Turcima 7. aprila 1661. bi poslat u Ston Gjivo Petrov Gjordjić sa 10 oružanijeh ljudi i s glavarom, naredbom da otidu prije u Slano, pa u Imoticu, da budu skupljeni ljudi na oružje i da se na redi Neretvanskomu kapetanu, šaljući mu mali dar od slatkiša, da se uzdrži od svakog neprijateljstva, da ga se odvrati od polaska u Ston, gdje more bijaše puno hajduka, jer vlada ne hotjaše, da mu se dogodi kakva nesreća i jer štonski knez ne bi mu došao u susret, niti bi mu dopustio da uljeze u Ston. Gjordjiću se pako nalagalo, da sa svojijem oružanijem ljudima bude za vratom kapetanu a da ga ne uznemiruje, ali da mu ne dopušta ići naprijeda. Sutradan, osmog aprila 1661., Marojica Kaboga bi obavješten o ovoj komisiji izdanoj Gjordjiću i poslat u Slano nalogom, da priopći Neretvanskome kapetanu, da ima naredbu od republike govoriti s njim mješte stonskog kneza. Kaboga mu se imao tužiti za nasilja počinjena na dubrovačkome zemljištu i pozvati ga, da ostavi onaj kraj, kako je bilo odredjeno naredbama turskijeh vlasti. I da obezbjedi dobar uspjeh, Kaboga je imào sobom dovesti Gjordjića i njegove oružane ljudi u ve ćemu broju od onoga, kojijem raspolagaše Neretvanski kapetan, postu pati prema njemu najopreznijijem taktom i prikazati mu pogibelj hajduka u Stonskome moru. Republika je jošter hotjela, da stonske utvrde budu potpuno ure djene, te isti dan 8. aprila 1661. naredi Juniju Matovu Gradiću, provi zoru i sindaku stonskome, da pregleda te utvrde, straže i pridometak 'vojnika (sopraghmta) pomnažajući čete, koliko bi mu se činilo po trebito. Protiv Neretvanskog kapetana bi poslat osim Gjordjića i Trajan Lampričin Cerva iz Primorja. Ovaj izvijesti poslije u Dubrovnik, da su se dubrovačke čete bile pôtukle s Turcima, od kojijeh je nekoliko os 12