VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 3. - 111

Ill Za obranu svoje tvrdnje, da je namah iza provale barbara u Dal

maciju nestalo Romana u dalmatinskim primorskim gradovima, poziva se Strohal (str. 10.) na to, što Porfirogenet na. jednom mjestu (gl. 29. str. 128.) veli, da od Heraklija do Vasilija (I.) nije Dalmacija bila pod

vrgnuta vlasti rimskih (bizantinskih) careva, napose da su dalmatinski gradovi postali posve samostalni, ne pokoravajući se niti rimskomu caru niti komu drugomu ; a baš Porfirogenet da oslanja vlast istočno

rimskih careva nad Dalmacijom na toj predmnjevi, da se je romansko pučanstvo sačuvalo u dalmatinskim gradovima. Doista se ovakova Por

firogenetova tvrdnja protivi onim drugim njegovim vijestima (u gl. 29. i 30. str. 128. i 143.), da su ti gradovi, (poimence Dubrovnik, Spljet, Trogir, Zadar, Rab, Krk i Osor) ostali u posjedu i vlasti Romana i da su to bili još u njegovo doba. Međutim ako se ni ne obazremo na to protivuriječje, vidjet ćemo, ako samu vijest bolje proučimo, da ona ne glasi baš onako, kako uzimlje' Strohal. Ona naime veli, da su se u Dal

maciji nastanjena plemena i dalmatinski primorski gradovi odcijepili od rimske vlasti àîcô rqç ßaadstac 'HpaXsioo; da se pako tim àrco ne misli reći : od, nego poslije Heraklija da su se ta plemena i gradovi otrgli od carstva, vidi se iz dalnjih riječi te vijesti, koje kažu, da se to do

godilo poradi nesposobnosti rimskih vladara, a poimence Mihajla (II. 820—829.) Amorijca. Prema tome moramo uzeti, da se taj otpad Dal

macije nije dogodio namah od početka, od doba Heraklijeva, nego ka

snije, naročito za cara Mihajla II. To tumačenje potvrdjuje sam Por

firogenet, koji u svom drugom djelu izrijekom veli, da se je taj otpad od bizantske vlasti dogodio baš za Mihajla II.

27

) Doista ova vijest nije sasvim točna, jer se ovaj otpad Dalmacije dogodio još prije Mihajla II., naime za cara Nicefora I. i franačkoga vladara i cara Karla Velikoga, i to tako, da dalmatinski gradovi nisu postali samostalni, nego da su morali priznati vlast cara Karla (g. 805.). Ovaj je poslao (805.) svoju vojsku na mletačkom brodovlju.na Dalma

ciju i oteo ju Bizanticima; pod konac godine 805. došli su na carev dvor u Thionvillu Pavao, vojvoda zadarski (t. j. carski namjesnik bi

zantske Dalmacije) i Donat, biskup zadarski, kao poslanici Dalmacije, da se poklone caru kao svome novom gospodaru

28

). No već naredne godine (806.) posla Nicefor I. vojsku i brodovlje pod zapovijedi patri

cija Nicete u Jadransko more, da tamo opet uspostavi bizantinsku vlast, i on doista opet osvoji Dalmaciju i Mletačku

29

) Karlo je međutim po-

27

) „Historia de vita et rebus gestis Basili irnp." cap. 52. ed Bonn. str. 288. (Theophanis cont. lib. V. c. 62.) (Documenta br. 176. str. 339). 2S

) Einharđt annales ap. Pertz „Monumenta Germaniae historica" Script T. I, 193. i Johannis chronicon venetum ap. Pertz o. c. Script. VII. 14. (Documenta br. 171, 7. i 8. str. 310.). 29

)) Einhardus 1. c. i Johannes 1. c. (Documenta br. 171/9. str. 311.).