VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 3. - 102

102 s njima pobliže pozabaviti i razložiti, kako se ona po mome shvaćanju imadu riješiti. i. O Romanima u staroj Dalmaciji. Dosada su povjesničari uzimali, da su se Latini {Romani) iza provale i nastanjenja Hrvata u staroj Dalmaciji nššuvali u nekim gradovima te pokrajine.

6

) No u novije doba ustao je protiv toga shvaćanja dr. Ivan Strohal:

1

) On je ustvrdio, da su Avari i Slaveni za svoje provale u Dalmaciju razorili primorske gradove i posvema istrijebili prijašnje latinsko pučanstvo na istočnoj obali Jadranskoga mora. Razorene dal

matinske gradove da su obnovili Hrvati & ne Latini; u kasnije doba da su se doista građani tih primorskih gradova smatrali Romanima, potomcima starih Latina, ali to nije bilo istina ; oni su bili romanizo-

vani Hrvati, a romanizovala ih je katolička crkva s pomoću latinskoga bogoslužja, onda općenje i trgovanje sa susjednom Italijom, upliv Mle

čana, koji su zavladali Dalmacijom i t. d. Oba ova oprečna stanovišta oslanjaju se na Konstantina Porfi

geneta, koji o tom pitanju donosi sasvim protivuriječne vijesti u istom svom djelu

8

) Na jednom mjestu (gl. 30. str. 143.) veli on, da su Avari (Slaveni) osvojili Salonu, pogubivši sve njezine žitelje, i otada zavla

dali cijelom Dalmacijom, u kojoj su se nastanili, izuzevši primorske gradove, koji se nisu njima predali, ostavši u vlasti Rimljana (istočnih), jer su sa morske strane dobivali hrane (dakle ih gladom nisu mogli prisiliti na predaju). Slično veli i na drugom mjestu (gl. 29. str. 127 do 128.): „Unišavši (Slaveni u Salonu) istjeraše iz nje Romane i za

uzeše taj slavni grad Salonu Smjestivši se ovdje, počeše naskoro na

padati Rimljane, koji su po poljima i po uzvisitim mjestima stanovali, i uništiše ih, zauzevši njihova mjesta. Ostali pako Romani nščnvali su se u primorskim gradovima, u kojima i danas gospoduju, a to su Du

brovnik, Spljet, Trogir, Zadar, Rab, Krk i Osor, a njihovi se žitelji sve do danas zovu Romani". Obje nam dakle vijesti kazuju, da su se Romani uščuvali u nekim primorskim krajevima Dalmacije, samo što nam prva vijest he spo

minje poimence te krajeve, dok se u drugoj vijesti navode. Medjutim ovi navedeni gradovi i otoci bit će oni, koji su u Porfirogenetovo doba (u polovici X. stoljeća) bili u vlasti Romana i bizantinskoga carstva, 6

) To tvrdi naročito Dr. Konstantin Jireček u svojoj raspravi : „Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters" u „Denkschriften der k. Akademie in Wien" 1 Th. u B. XLVIII. Wien 1901. i II. u. III. Th u B. XLIX. Wien 1904 (i po

sebni otisci). , 1

) U djelu „Pravna povijest dalmatinskih gradova. *Dio I. Osnovke razvitku pra

vne povijesti dalmatinskih gradova". Izdala JugosL akademija u Zagrebu 1913. 8

) „De administrando imperio" u spomenutom bonskom izdanju.