VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 3. - 103

103 a ne u prvo doba iza provale Slavena u Dalmaciju (t. j. u početku VII. stoljeća), jer onda još nije bilo ni Dubrovnika ni Spljeta, budući da su oni istom iza doseljenja Slavena osnovani bili ; k tomu i broj otoka (ona 3 sjeverna), koji su bili u vlasti Romana, pristaje samo na doba Konstantinovo, jer u ono prvo doba jamačno su i ostali dalma

tinski otoci bili još u rukama Romana, budući da i sam Porfirogenet na jednom mjestu (o. c. gl. 30. str. 146.) veli, da od onoga doba, kad su Slaveni zauzeli i napučili dalmatinske krajeve, romanski su gradovi obradjivali otoke i od njih živjeli, dok ih (t. j... Romane) nisu napadaji Pagana (Neretvana) prisilili, da su ostavili otoke. Po tome možemo suditi, da se tu radi o onim otocima, za koje kaže sam Porfirogenet (o. c. i gl. 36. str. 1634.), da su u njegovo doba pripadali Neretva

nima, a to su bili Mljet, Korčula, Hvar i Brač

9

). I ti su dakle otoci isprva ostali Romanima, dok ih nisu otuda otjerali Neretvani, i i tako posjed Romana ograničili na one spomenute gradove i otoke, koji su u doba Porfirogenetovo bili u njihovoj vlasti. I glede sudbine salonskih žitelja ne slažu se obje ove vijesti, jer u prvoj se veli, da su oni bili svi uništeni, dok se u drugoj veli, da su bili potjerani' Medjutim obje bi se ove vijesti mogle spojiti tako, ako se uzme, da bi bili pogubljeni oni, koji su im dopali ruku, dakle koji se nisu mogli spasiti bijegom, kako to veli i Toma Arcidjakon.

10

) Na ovim ovako shvaćenim vijestima Konstantina Porfirogenete osniva se dosadašnje mnijenje povjesničara, da sü se Romani za pro

vale Avara i Slavena ipak uščuvali u nekim primorskim gradovima i otocima Dalmacije. Medjutim Konstantin Porfirogenet donosi i druga

čiju vijest (o. c. gl. 29. str. 136 — 137.), koja rek bi da je ovim spo

menutim oprečna. Ona kaže, da su Slaveni, koji su se nastanili u temi Dalmaciji, osvojili i grad Epidaurum, iza kako su osvojili ostale gra

dove. Na osnovu ove vijesti tvrdi Strohal (o. c. str. 11.), da su Slaveni (Hrvati) osvojili sve dalmatinske gradove (dakle i primorske), pače ide i dalje i tvrdi, da su u njima istrijebili sve Žitelje, premda to u ovoj Porfirogenetovoj vijesti nije navedeno. On valjda generalizira onu jednu vijest Porfirogenetovu, da su Avari (Slaveni) poubijali sve žitelje Salone, pa to prenosi na sve dalmatinske gradove. To pako nije opravdano, stim manje, što ona vijest Porfirogenetova niti nije ispravna, kako re

kosmo. Ali iz ove vijesti Porfirogenetove, ö kojoj govorimo, ne može se ni to izvesti, da su svi dalmatinski gradovi osvojeni bili od Sla

vena. Ona samo veli, da su dalmatinski Slaveni iza ostalih gradova 9

) To shvaćanje potvrđuje i Tomas Archidiaconus („Historia salonitana" ed. dr. Fr. Rački u „Monumenta Slavorum meridionalium" V.XXVI. Sciptores V. III. Zagrabiae 1894, cap. Vili. str. 28.), koji veli, da su Salonjani pobjegli na otoke Šoltu, Brač, Hvar, Korčulu i Vis. w

) O. c. gl. VII. str. 27.