VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 39

Najprije je razgovarao s biskupima, pa je od njih saznao čitavi, već navedeni, historijat o tijelu. Oni doduše nijesu sveca nazivali Ka

pistranom, ali oni u svom razgovoru — kako to Subotin navodi — ističu, da je ovaj svetac proputovao Italiju, Siciliju, Njemačku, Poljsku i druge krajeve, pa tako indirektno i sami pokazuju na Kapistrana, koji je po tim krajevima propovijedao križarsku vojnu, a pobijaju, da je to Gligorije, koji je navodno umro u borbi ikonoklasta u Carigradu. Nakon razgovora otišao je provincijal u crkvu i tamo promatrao lijes i tijelo. Sto je vidio, opisuje ovako : „Duljina lijesa nije mnogo veća od pet stopa", „poklopac je kao na lijesovima boljih ljudi", „drvo je bez dvojbe od ciprese, iznutra sasvim presvučeno baršunom, a izvana obloženo srebrom, koje je di

jelom pozlaćeno, a dijelom dobro polirano". „Na zaklopcu je slika sveca", „ne utisnuta, nego izbočena"

, a predočuje, kako svetac „desnicom blagosivlje, a lijevom drži hartijn razvijenu, gdje bi trebalo da je ime". „Tijelo je povito u četiri plahte : crvenu, plavu, zelenu i bijelu". — „Bijela mitra, koja siže do vrata, ispod brade je nabrana i za

pečaćena". „ Od čistoga se tijela vide samo ruke, koje su crne boje, ali ispod crne boje svuda se bjelucka koža, zglobovi prstiju se drže s noktima, i kožom, noge se vide samo pod plahtom". „Na prsima imade križ njemačke proveniencije"

. „Kraj tijela u lijesu leži pismeno svjedočanstvo, daje Bar but od Turaka ovo tijelo kupio, a oni da ga iz Ugarske donesoše". Na koncu veli: „Izjavljujem, da sam sve ovo vidio ne jedamput, nego češće, skoro jedan čitav sat promatrao tijelo i lijes". Sve je ovo o. Subotin kasnije reasumirao i dopunio u istom izvješću, pa tako saznajemo još neke potankosti. Tako on navadja, da je „neki šizmatički nadbiskup glavu obavio bijelom svilenom materijom i zapečatio je", da se ona ne vidi. Pobliže opisuje onu sliku na lijesu, veleći, da i ova (kao i ona sakrivena) predočuje Kapistrana ,,w habitn i superpeliceju, ali ne na grčki način". Kada je Subotin sve to vidio, izjavljuje, da mu se „posve čini, daje to tijelo nekoga franjevca i to sv. Ivana K." a na koncu: „ja tvrdim^ da je ono časno tijelo, što leži u manastiru Bistrica, tijelo sv. Ivana Kapistrana"

. Iz Ribnika je tijelo preneseno u Bukurešt i tamo ležalo šest tjedana. U to je vrijeme nadbiskup dao s glave snimiti onaj svileni povoj, da vidi šta se pod njim krije. Svetac je bio — navodno — obrijan, s vi

jencem oko glave, te imao donje odijelo poput franjevačkoga habita „ad modum nostri habitus". Kada se to začulo, ohladi štovanje spram njega, pače počeše Grci i Vlasi javno govoriti: „To je katolički svetac".