VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 312
312 alters" (Abhandlungen der kgl. böhm. Gesellschaft der Wissenschaften VI. 10. Classe f. Philosophie, Geschichte und Philologie No 2. Prag 1879). Ovdje je riječ o sredovječnim srpskim, bosanskim i južnodalma tinskim oblastima Srednjega Vijeka, o rudarstvu u Bosni i Srbiji, o dubrovačkoj trgovini i o svim trgovačkim cestama, koje su vodile s Primorja u unutrašnje krajeve Balkanskog poluotoka. Boravak u Bugarskoj pružio je Jirečeku priliku, da postane stru kovnjakom u etnografskim pitanjima, koja se tiču i Bugarske i Balkana uopće. Upoznao je i balkanske gospodarske prilike, koje su i vrlo za mršene i teško razumljive čovjeku, koji ih promatra izdaleka. Od samog postanja bugarske države tresle su njome stranačke borbe za narodno ujedinjenje. Tim se političkim borbama Jireček rado uklanjao i njegova je mirna učenjačka narav težila za nekim mirnim zvanjem. Godine 1884. podje na praško češko sveučilište. Tome nje govu koraku pridonijela je mnogo akcija profesorskog zbora mladog češkog filozofskog fakulteta, koju je vodio V. V. Tomek, da se Jireček, koji je već uživao svjetski glas, pridobije za to sveučilište. Prema prije dlogu profesorskog zbora bi mu naloženo u dekretu imenovanja, da •predaje o povijesti Slavena i posebice o povijesti Balkana. Kad je iza diobe praškog sveučilišta godine 1882. osnovano češko, imalo je ovo dva profesora za opću povijest, jer je, osim Jirečeka, prešao s dotada jedinstvenoga njemačkog sveučilišta na češko vanredni pro fesor Jaroslav Goli. Prema tadanjim nazorima ministarstva prosvjete o jedinstvenosti znanstvenih grana bijaše to nešto neobično. O bugarskim stvarima pisao je Jireček dalje, i za svog boravka u Pragu. Godine 1888. izašla je njegova knjiga „Cesty po Bulharsku" (Spisu muzejnih čislo. CLX. V Praze. Nâkladem Matice Českć 1888. Novočeska biblioteka vydavana nâkladem muzea kralostvi českeho. Čislo XXV 11). Više nego putopisna knjiga, kakovom je odaje sam na slov, to je zbirka historijskih, geografijskih i etnografijskih podataka. Djelo „Das Fürstentum Bulgarien' 1 (Prag, Wien, Leipzig 1891.) je na stavak predjašnje bugarske povijesti. Napisano je na širokoj osnovi i prikazuje duševne, državne, životne i gospodarstvene prilike najmladje balkanske države. Tu je prikazan i ustanak i rat za oslobodjenje pa i prva organizacija nove Bugarske. Veliko je značenje Jirečekovih spisa 0 Bugarskoj u tome, što je zahvatio tu zemlju prije njezina prijelaza u evropsku državu Iza ovih radnja ostavio je Jireček Bugarsku i uzeo da rješava zapletena pitanja iz povijesti srpske, bosanske i iz političke, književne 1 kulturne prošlosti ponosite dubrovačke republike. Obilna gradiva za takav rad našao je u bogatom dubrovačkom državnom arhivu. Više je radnja iz tog područja izdao u izdanjima srpske kraljevske akademije i u Jagićevu časopisu „Archiv für slavische Philologie", koji se je i
