VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)

Strana - Sveska 3. i 4. - 310

310 izdao je god. 1874. „lipik svetoga Save za manastir Studenten

11

. (Glasnik srp. učen. društva knj. XL'.). To bijaše njegova prva veća i samostalna radnja, koja pada u njegovu devetnaestu godinu. Konstantin Jireček je pripadao onoj češkoj generaciji osamdesetih godina prošloga stoljeća, koja je marljivo radila i na polju napretka češke kulture i na učestvovanju češkog naroda u općenitim prosvjetnim težnjama. God. 1876. promoviran je na praškom sveučilištu na doktora filozofije a godinu dana kasnije habilitirao se je na istom sveučilištu za povijest, ali je predavao samo god. 1877.—1879. Njegova doktorska disertacija bijaše klasično djelo „Dejiny naroda buhlarskćho"

, koje je najprije izašlo češki, pa onda njemački, bugarski, ruski i madžarski ; a radnja za habilitiranje: „Die Heerstrasse von Beigrad nach Constan

tinopel und die Balkanpässe" (Prag 1877.). U doba, kad Jireček bijaše docentom „balkanske historije" u Pragu, vodio seje na Balkanu i srpskoturski i ruskoturski rat (g. 1877.—1878.), koji se je svršio osnutkom Bugarske kneževine. A kad taj rat bi do

vršen pozvaše Jirečeka, po inicijativi tadanjeg upravitelja nastavnog ureda M. Drinova, u mladu državu, da im uredi nastavu. Kako su se baš u to doba vodile na tadanjem još nepodijeljenom praškom sve

učilištu oštre borbe izmedju Ceha i Njemaca, ostavi Jireček rado Prag, odazove se pozivu Bugara, dodje I. studenoga 1879. kao generalni tajnik (prvi predsjednik odjela) u bugarsko ministarstvo za narodnu prosvjetu, pa kad knez Aleksandar ukine ustav, stupi 29. travnja, od

nosno 1. srpnja 1881. u tadanje ministarstvo punomoći kao ministar prosvjete. Na tom mjestu ostade do 23. srpnja 1882. a po tom bijaše predsjednik prosvjetnoga savjeta pa upravitelj narodne biblioteke i na

rodnog muzeja. Prije svog odlaska u Bugarsku postade Jireček članom kraljevske češke akademije (god. 1878.). Tada se je u njegovu životu dogodilo nešto, što je za nas Južne Slavene od osobita značenja. God. 1878. došao je pokojni Jireček prvi put u Dubrovnik i to po svoj prilici mjeseca kolovoza, jer je tadanji dubrovački časopis „Slovinac" donio u br. 9. od godine 1878. na str. 91. ovu vijest: „G. Konst. Jireček do

cenat na Praškom Sveučilištu, učeni istraživalac i pisac glasovitog djela „Geschichte der Bulgaren" došao je u Dubrovnik da uči u na

šemu arhivu odnošaje dubrovačke Republike sa zemljama bugarskijem". Svoje započete arhivalne studije u Dubrovniku nastavio je Jireček slijedeće god. 1879. (Slovinac 11. 1879. br. od 15. Augusta 1879. str. 240). Za tog svog drugog boravka u Dubrovniku god. 1879. štampao je u „Slovincu" svoju raspravu ^Nastojanje starijih Dubrovčana oko raširenja granice". „Slovinac" je u svojoj trećoj godini (1880.) u broju 5. od 1. ožujka (str. 90—91) donio Jirečekovu sliku iz mladih dana. lijep ži