VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 166

166 Zatto pokyhdob nam ze ne prizthoy thakowyh zyll y razboyew w orzaghw pre, pwzthythy, vam zapouydamo, da imate rechenoga Domyanycha opomenuthy y nassom richyom nyemw thwardno zapouydathy, da on ima zauzyma myr dathy rechenym ottczem Jesuittam w nyhouom imanyw y kmethyh y the loze da nima zychy, dokle ze z praudom ne pozna, ako on w nyoy kakouu zlobod ali prawyczw ima; a wy da imate ksnethom onym nyhouym kym ye zapechatyl klythy odprythy y ozlobodythy ther mu oznanythe, ako on bude zuprothy thoy nassoy zapouydy nym zylle chynyl. neka zna zthanovitho, da hochemo my nyegouu zyllw oduernuthy od nyh i nyh polagh prawycze branythy y pokazat}' mw banzkvv oblazth, ku on ne zna proslimathy, ther hoche wydythy, je ly on jakssy aly kralyew namezthnyk; y ako raw ze kwar pry

pethy, neka zam zeby zrok da, ako ga bude izkall. Thwlykaysse y Mikwlych Thomas razwmyemo da y on onw lozw zyllom zyche y kwary ther da by hothyl nikakow duor ali ma3

r

er na nyhowoy zemly nachyiTyathy nym na zramothw; zatho mw zapowythe od zthrane nasse, da ym myr da w nihowom imanyw ther neka yh ne bantwye, zach ako ye bude zylil, hochemo y nyemw the zille zkrathytlw ter nauuchythy ga bana respectouati, i thako ye nyke malouridne ohole richy zuproth nam y nassoy chazthy gouoril, kyh mw more bythy jos bude sal pothle Ako by Iesuithe komw od nyh stho krywo wchynyly byly, imayw yh % prawdom izkathy a ne zyllom. Ther stho godyr odgouore, daythe nam na znanye, da budemo znaly, stho triby bude wchinithy. I da zthc zdrawy. Datum Bozilyewo 16. Februaru anno Domini 1618. Amicus Nicolaus de Frange pan Comes Banns m. p. Priopćio: Miroslav Vanino. Prilog za opsadu Kaniže god. 1601. Turski veliki vezir Ibrahim došao je 8. rujna 1600. s velikom vojskom pred Kanižu, te je počeo opsjedati ovu važnu tvrdju. U Kaniži nalazio se grof Gjuro Paradeiser sa 2000 vojnika. Kralj mu je iz Gjura 17. rujna u pomoć poslao hercega Mercoeura, komu se 6. listopada pridružiše takodjer hrvatski ban Ivan Draskovic, krajiški general Ivan Sigismund Herberstein i medjumurski vlastelin Juraj Zrinski. Premda je kršćanska vojska brojila 25.000 ljudi, ipak je radi nestašice hrane morala ispred Kaniže 14. listopada uzmaknuti u Medjumurje. Uslijed toga predade Paradelser 20. listopada Kanižu pod uvjetom, da posada može otići sa svojim imetkom. Tako je Kaniža sa 76 topova pala u turske ruk*e. Veliki vezir odmah učini Kanižu središtem turskoga vilajeta, pod koji spadahu sandžaci u južnoj Ugarskoj (sigetski, šikloški i pečuvski), pa takodjer i sandžak u Valpovu. Odsada su Turci iz Kaniže prijetili jugozapadnoj Ugarskoj, te susjednim kraje

vima u Hrvatskoj i Štajerskoj. Juraj Paradeiser bude po ratnom sudu pogubljen, a Ugar

ska i Hrvatska počnu se spremati, da Turke što prije istjeraju iz Kaniže. Za ovu misao zagrijao se i papa Klement VIII. Već početkom g. 1601. sabere papa 10.000 talijanskih vojnika, koje njegov sinovac Ivan Franjo Aldobrandini na brodovima preveze iz Jakina na Rijeku, odakle će poći prema Kaniži Iz Toskane vodio je Ivan de Medici 2.000 voj

nika, dočim je štajerski nadvojvoda Ferdinand doveo 3.000 pješaka i 2.000 konjanika, koje mu većinom dadoše ban Draskovic, knez Juraj Zrinski i general Herberstein. Špa

njolski kralj Filip III. poslao je 7.000 njemačkih plaćenika, koje je vodio Gaudencije Madruzzi.