VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 1

Poljud. Riznica domaće i talijanske umjetnosti. Na onoj prevlaci, koja sa otokom Čiovom štiti od jugovine divni kaštelanski zaljev, na sjeverozapadnoj strani, dva kilometra od Dio

klecijanove palače, medju vinogradima i maslinicima leži romantični samostan Poljud. Utisak, što ga čini posjetitelju, opisuje Jackson ovako : „Kratkom šetnjom duž lijepoga puta iza grada Spljeta stigosmo na brežuljak, gdje nam se prikaza čaroban pogled na solinsko nutarnje more. Voda je bila zagasitomodre boje nabrana sitnim srebrnim valo

vima, obale prekrite bujnim rašćem i posute bjelasajućim se selima u sunčanu žaru, dok su se s traga, u strogoj oprieci, podizali goli i vr

letni vrhovi Kabanjskih gora. Ova luka, kaštelansko podmorje, ta dal

matinska Tempe, kako veli sir Gardner Wilkinson, glasovita sa svoga blagoga podneblja i plodnosti zemljišta . . . učinila nam je utisak, da je ovo jedina točka u Dalmaciji upravo ugodna, zagajena, plodna i dobro obradjena. Po dnu obronka brda, što je bilo prama nama, gdje su se maslinici i vinogradi izmienjivali s golemim gomilama kamenja, od kojih neke valjda ruševine, stajaše nekoč Solin, jedan od najljepših gradova rimskoga carstva, i po Porfirogenitu velik kao polovica Cari

grada. Na lievo pod nama, baš na morskoj obali, podiže se sumorna sgrada Poljudskoga samostana".

1

) Naziv samostana i crkve dolaze od položaja, gdje su sagradjeni : posred jednom blatna i močvarna zemljišta, paludes, paludi, odakle je Hrvat izveo Poljud. Crkva je sagradjena još u vrieme naše narodne dinastije, g. 1030. za spljetskoga nadbiskupa Pavla, sina gradskog na

čelnika Prestancija. Uz crkvu je bio odmah sagradjen i hospicij ili go

stinjak za benediktince samostana sv. Stjepana pod borovljem, koji su crkvu služili. Crkva i gostinjak bijahu obdareni brojnim posjedima, te sačinjavahu zajedno s opatijommaticom sv. Stjepana poželjenu pre

bendu, koja je bila kasnije podieljivana raznim talijanskim komendata

tarima. Najznamenitiji komendatar te crkve bijaše glasoviti kardinal Bessarion.

2

) 1

) T. G. Jackson: Dalmatia, the Quarnero and Istria II. sv. str. 77.—78. Oxford I887. Vodja po Spljetu 1 Solinu 189+. str. 212. 2

) Znamenit sa svojega rada oko sjedinjenja crkva g. 1450. 1