VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)
Strana - 180
180 tina je godina prošlo, otkad su Arpadovići zavladali Hrvatskom, pa do vremena, kad je pripadnost ugarskih županija Hrvatskoj utvrdjena isto vremenim izvorima. Za sve to vrijeme nema nijednog kralja, za koga bismo mogli ustvrditi i s malo opravdanosti, da bi ugarske županije pripojio Hrvatskoj. Ljute borbe za prijestolje, što su vladale gotovo či tavi XIII. vijek izmedju pojedinih članova arpadovačke porodice, nijesu uopće dale. da se kraljevi pobliže brinu za nutarnje prilike svojih ze malja. Bela III. postavio je doduše svog sina Emerika za vladara u hr vatskom kraljevstvu i dao ga okruniti za hrvatskog kralja, no nema nigdje nikaka znaka, da bi on koju ugarsku županiju, sjedinio s Hr vatskom. On je time, što je Hrvatskoj dao posebnog vladara, jače istak nuo individualnost hrvatskog kraljevstva i na neki način povratio hr vatskom kraljevstvu prijašnji njegov sjaj, te je već i zato teško uzeti, da bi on išao za novotarijama, kojima ne bi bilo temelja u starini. Ne smijemo smetnuti s uma, da je Bela bio odgojen u Bizantu, gdje su uvijek imali, o hrvatskom kraljevstvu najispravnije pravne pojmove (da kako, ako se apstrahiraju grčke pretenzije), te su sigurno hrvatsko kra ljevstvo i teritorijalno dobro lučili od Ugarske. Preostaje nam jedino da zaključimo, da su ugarske županije pripale hrvatskom kraljevstvu u isto vrijeme, kad je hrvatsko kraljevstvo, primivši Arpadovce za svoje vladare, došlo u uži doticaj s Ugarskom i s njom medjunaro dnim ugovorom uredilo svoje odnošaje. Vrlo je važna činjenica, kad se hoće pronaći vrijeme, u koje bi ugarske županije pripale Hrvatskoj, što u XIII. vijeku općenito već ni jesu znali, kad su ugarske županije bile pripojene hrvatskom kraljev stvu. Taj je fakat to interesantniji, što toga nijesu znale ni osobe, koje su bile u položaju, da bolje pöznadu povijest hrvatsku i ugarsku. Anonymus Belae regis notarius spada poradi svoje tendencijoz nosti medju najnekritičnije pisce, što su kada pisali historiju Za našu stvar bit će baš poradi tendencijoznosti svoje vjerodostojan svjedok. Anonymus hoće da prikaže, kako je već Arpad zavladao Rašom i hr vatskim kraljevstvom. U tu svrhu ishitrio je jednu provalu Madžara u Rašu i hrvatsko kraljevstvo sve do mora. Vraćajući se iz Dalmacije, gdje su razorili Spljet, osvojili su Madžari Zagreb, Požegu i Vukovo : „Bulsu, Lelu et Botond hine egressi (— od Spljeta —) siluam que di citur Peturgoz descendentes, iuxta fluuium Culpe castra metati sunt; et transito fluuio illo usque ad fluuium Zoua peruenerunt, et tran sito Zoua, Castrum Zabrag ceperunt, et hinć equitantes Castrum Posaga et Castrum Ulcou ceperunt, et hinc egressi, Danubium in portu Greci transnauigantes, in curiam ducis Arpad peruenerunt". 1 ) Nas ne zanima samo Anonimovo pripovijedanje, kako su Arpadove vojvode osvojile ') Endlicher, Monum. Arpad. p. 38,
