VJESNIK 1. (ZAGREB, 1913.)

Strana - SVESKA 1. - 5

5 octo ante exp ugnationem Chasmae, relicto,

1

) plures homines manebant. His Turcae ac Raschiani plagiatores (vulgo Wlassi dicti) intellectis et auditis, ex Chasma advenientes, nocte praenominatam curiam episco

palem Ivanicensem invaserunt, quam ubi desertam et a nemine custo

ditam reperissent, eandem succenderunt, quam succensam, quia nemo delendebat, tota conflagrata fuisset et sie nemine illam tutantè, in cineres abijt et finem aeeepit. Et hoc quidem sub regimine Wolffgangi Gyulay, episeopi Zagrabiensis, nam anno illo, quo Chasma per nostros numero viginti milites in illa in toto existentes, Turcis tradita et ab Ulis capta, vel potius apprehensa fuit, dictus Gyulay erat episcopus Zagrabiensis, ut praecitatus Nicolaus Istvanfl sub anno 1553. in sua historia scribit.

2

) De fundatione et desolatione monasterij Ivanicensis et in manus episeopi perventione. Monasterium Ivanicense cum sua ecclesia in honorem Dei omni

potentis, sub nomine saneti Joannis Baptistae dicata, reverendissimus quondam Lucas episcopus Zagrabiensis construxit ac construi curavit,

3

) 1

) Prema tomu otišli su Franjevci iz Ivanića već god. 1544. Ne će biti ispravna bilješka u bivšem franjevačkom šematizmu provincije sv. Ladislava (iz koje je došla i u "naš diecezanski šematizam), u kojoj se kaže: „Hune a patribus eremitis ordinis s. Augustini ereetum et inhabitatum fuisse, patet ex insigni lapideo supra portam ecclesiae apposito cum inscriptione anni 1508., tandem sub persecutione TartaroMahumetica combustus et dirutus, a praedictis pp. Augustinianis totaliter derelietus est". U vrijeme Vinkovićevo moglo se, ako ne po ispravama, a to po usmenoj predaji sigurno doznati, da redovnici, koji su bili od god. 1508.—1544. u Ivaniću, nisu bili nikakovi Augustinci, već naši Franjevci. 2

) Ta tvrdnja Istvanfijeva ne stoji, jer je Vuk de Gyula već 24. siječnja 1550. umro, a naslijedio ga još iste godine Pavao Gregorianec (1550.—1557.). T. Kovačević tvrdi ispravnije, da je biskup Volfgang Gjulaj već god. 1549. zauzeo po Franjevcima napušteni samostan, „ac adversus impetum othoma

norum pro defensione populi ex vicinis villis eo sese recipientis, hominibus suis repleri ac muniri curavit. Gl. T. Kovačević: „Historia monasteriorum in Croatia". (III. d. 8. u arkivu jugoslovj. akademije). 3

) Da li je biskup Luka samostan i crkvu u Ivaniću na novo sagradio, nije vjerojatno po onom, što sam gore spomenuo ; bit će, da je on samo samostan i crkvu temeljito obnovio. Jedino naslov crkve malo smeta, prije se uvijek spominje kraj samostana crkva bi. Dj. Marije, pa su možda Franjevci, kad se doseliše ovamo, uzeli za zaštitnika svoje crkve sv. Ivana Krstitelja. Uz to je imala i župna crkva, koja se već u popisu od 1334. spominje, za za

štitnicu bi. Dj. Mariju. Tomo Kovačević drži, da su franjevci mjesto bi. Dj. Marije, kako je bilo u starini, uzeli za zaštitnika svoje crkve sv. Ivana Krsti

telja radi toga: „quod ecclesia parochialis dicata sit honori gloriosae Virginis et ne propterea in oceursu festivitatum Marianarum distractis fidelibus, altera illarum, vel utraque minus frequentata remaneret." Gl. T. Kovačević: „Histo

ria monasteriorum in Croatia". (III. d. 8. u arkivu jugoslovjenske akademije).