VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 81

81 daću, navadjamo u izvatku ono, što piše o rijeci Krki (Nester) u Dalmaciji: „23. Nester. Počam od rijeke Nestus dalnje je putovanje ovisno od obalnih draga. Čitav taj zaljev nazvan je Maniškim (t. j. Manius sinus). Plovidba uzduž obale traje čitav dan. U tom zaljevu leže otoci: Proteras, Kratia i Olinta. Ovi su medjusobno udaljeni dvije stadije i mnogo više, te leže prema Phardeu i Isdei. Ovdje je i Novi Phardes, grčki otok, i otok Isdea, a na njima grčki gradovi. Prije nego li se pako dodje do rijeke Naro, kopneni jezik siže daleko u more" (današnji poluotok Pelješac) itd. Izim toga periplusa, kojega proučavanje sa strane hrvat

skih povjesnika i zemljopisaca, u koliko se nije možda već i provelo, vrijedno bi i korisno bilo, sačuvali su se medju inima i onaj Arianov o Crnom moru u obliku pisma uprav

ljenog caru Hadrijanu (god. 138. po Kr.), zatim Menipov u izvatku Marciana (400 pos. I. Kr.), te t. zv. bizantinski „Sta

diasmos" (IV. ili V. vijek pos. I. Kr.). Po mnijenju stručnjaka to je bezdvojbeno najdragocjeniji i sadržajem najbogatiji pe

riplus, što je do nas došao.

1

) Sva ta nekakva nautika, koja je jedva udovoljavala zahtje

vima starih brodara, protežućih se uzduž obala, preobrazuje se na najblagodatniji način uvodjenjem kompasa u svrhe plo

vidbene. Ne ćemo se upuštati u opširnu povijest kompasa, tim manje, što i dan danas nismo jošte o svemu i svačemu na čistom glede prošlosti toga za nautiku upravo sudbonosnoga izuma. Stojimo u tom pogledu još uvijek na stanovištu Hum

boldtovom.

2

) Da je i starim narodima privlačivost magnetne rude po

znata bila, svjedoči nam već Plinije. Nagadjalo se je svašta. Jednomu je grad Magnezija u Maloj Aziji kolijevkom ma

gnetnoj rudi, a sudeći po Nikanderu zvao seje Magnes čovjek, koji je prvi navodno upoznao se sa osobitnošću te čudotvorne rude. Sigurno je ali, da su i Kitajci odavna već poznavali polarnu silu magnetizirane igle, te ako se i nisu odmah ») Op. cit. str. 156—159. 2

) Kosmos, II. 6