VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 3

3 mas) čitave (stare) Dalmacije.

1

) Prvi poznati dukljanski biskup imao bi biti Evandro, koji se spominje g. 451. na crkvenom koncilu u Calcedonu, jer je među ostalim biskupima i on potpisan u spisima toga sabora.

2

) No budući da se u to isto doba u frigijskoj Diokleji spominje istoimeni biskup,

3

) drže nekoji, da je kalcedonskom koncilu prisustvovao ovaj Evan

dro, koji je bio bliži Calcedonu, nego li Evandro naše Duklje, veoma udaljene od Calcedona.

4

) Ali kad bi tako i bilo, ne bi od tuda još slijedilo, da naša Duklja nije u to doba imala svoga biskupa, jer je teško pomisliti, da ovako znamenit rimski grad, kao što je bila Duklja,' ne bi imao biskupa.

5

) U ovo doba nije više dukljanska biskupija potpadala pod solinskoga nadbiskupa, nego pod primat nadbiskupa od Soluna (Thessalonike), jer papa Inocent I. (401—417.) po

vjerava (17. lipnja 412.) solunskomu nadbiskupu Rufu kao svome vikaru crkvenu vlast nad Ahajom, Tesalijom, novim i starim Epirom, Kretom, sredozemnom i obalnom Dacijom, 1

) 0 tom se barski (nad)biskup Grgur u svom pismu (od g. 1178)9.) upravljenu spljetskomu nadbiskupu, ovako izrazuje: „Ex antiquis rescriptis et monumentis antecessorum meorum et diversis aliis coniecturis veritatem perpendens, quod salonitana ecclesia totius Dalmatiae dominatum et prima

tom quondam obtinuit". Slično veli i u drugom jednom pismu (od g. 1180.) (Smičiklas o. c. T. II. br. 155. i 169. str. 159. i 170.). Srv. Micha Madius „De gestis romanorum imperatorum et summorum pontificum" kod J. G. Schwandtnera „Scriptores rerum Hungaricarum" T. III. Vindobonae 1748. str. 645—646. i Thomas Archidiaconus „Historia salonitana" izd. Rački u „Monu

menta Slavorum meridionalium" T. XXVI. Script. Vol. III. cap. XIII. str. 35. lu 1. članku zaključaka spljetskoga crkvenoga sabora (od g. 924.) veli se isto (Rački „Documenta" br. 149., 2. str. 190—1.). — Srv. Farlati o. c. VII. str. 1. / 2

) Farlati o. c. VII. str. 2. — Pius B. Gams „

Séries episcoporum eccle

siae catolicae" Ratisbonae 1873. str. 393. 3

) Gams o. c. str. 446. 4

) Tako dr. I. Marković „Dukljanskobarska metropolija" Zagreb 1902. str. 9—10. Nasuprot Dr. Moriz Faber („Das Recht des Erzbischofs von Anti

vari auf den Titel Primas von Serbien" u „Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegovina" B. XI. 1909. str. 350.) uzimlje, da je ovo bio doista biskup naše Duklje, jer se u spisima ovoga koncila veli sa strane: Praevalitanae seu Praevalis. 5

) Tako vele M. A. Muratori „Anecdota graeca" (Farlati 1. c.) i Mar

ković o. ç. str. 9,