VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 39

39 spomenutim bulama papa Klimenta III. (od g. 1089.) i Kaliksta II. (1119.—1124.), kojima se podjeljuje barskim nadbiskupima Petru (II.) i Iliji metropolitski plašt i potvrđuju prava njihove crkve.

1

) Nije pako vjerojatno, da je ova biskupija od Aleksandra II. pa do Klimenta III. ostala i nadalje pod vlasti spljetskoga nadbiskupa, jer je ona susjedna Baru, a daleko od Spljeta, dalje i južnije od samoga Bara. Još bi mogli uzeti, da je možda ulcinjska biskupija za ovo vrijeme bila ukinuta, pa se zato ne spominje u buli Aleksandra II., ali to nije također vjerojatno, niti imademo za to kakvih hi-

storičkih svjedočanstva. Udara još u oči, da humska biskupija (sa sjedištem u Stonu) nije bila podvrgnuta barskomu nadbiskupu, premda je ležala na zemljištu dukljanske države. Uzrok će tomu biti taj, što je odlučeno bilo, da se od primorskodalmatinskih biskupija podvrgnu novoj metropoliji samo one, koje su bile „od Dubrovnika gore", kako veli Toma Arciđakon (gl. XV. str. 44.). Čim je Dubrovnik ostavljen bio u vlasti spljetskoga nadbiskupa, morao je u njoj ostati i biskup od Stona, koji leži sjevernije od Dubrovnika, dakle još bliže Spljetu, makar inače Hum spadao pod dukljansku državu. Dok je međutim humska biskupija izuzeta bila od vlasti barske nadbiskupije, bila joj je nasuprot podređena bosanska biskupija, a otrgnuta od spljetske metropolije. Kako da to sebi rastumačimo? Ako se obazremo na povod osnutku barske nadbiskupije, nalazimo, da se u glavnom išlo za tim, kako bi se sve biskupije, koje su na zemljištu dukljanske države, sjedinile pod vlašću jedne domaće metropolije. Po tome bi morali suditi, da je i Bosna spadala u sklop du

kljanske države. Ali jedva da će to biti vjerojatno. Mi smo već kazali za Bosnu, da je nju car Vasilije II. zajedno s Rašom, Dukljom, Travunijom i Zahumljem spravio pod svoju vrhovnu vlast, pošto je svladao (god. 1018.) bu

i) PflugHarttung 1. c — Kehr l c. — Jaffé o. c. br. 7099 str. 815. Zato bi moglo biti vjerojatno, što veli Farlati (1. c), da je u Aleksandrovoj buli palačka biskupija krivnjom papinske kancelarije napisana mjesto ulcinjske biskupije, kako već spomenusmo.