VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 34

34 jatno, da je papa i u gornju Dalmaciju šiljao svoje legate, da i tamošnje biskupe, a također i državnu glavu te zemlje predobije za Rim i njegove reformatorske ideje. Mihalji je dobro došlo ovo nastojanje papino, da ga izrabi sebi u prilog. V On je valjda izjavio papi, da će pristati uz njega, ali uz uvjet, da njegovu državu osnutkom posebne metropolije učini neodvisnom u crkvenom pogledu. Da ne izgubi ove gornjo

dalmatinske biskupije i da ih zajedno s njihovim vladarom^ ne tjera u krilo carigradskoga patrijarha i istočne crkve, nije papi preostalo drugo, nego da udovolji želji Mihaljinoj i obnovi (g. 1067.) nekadašnju dukljansku metropoliju za obseg njegove države, i to sa sijelom u Baru.

1

) Toma Arciđakon navodi međutim sasvim drugi razlog! osnutku ove nadbiskupije. Kad su se, veli on, biskupi spljetske 1 metropolije spremali na crkveni sabor pod predsjedanjem pa

pinskoga legata Ivana (bilo je to oko god. 1050.), držali su biskupi gornje Dalmacije, da će im biti zgodnije, ako putuju u Spljet zajedno, pa se doista ukrcaše na jednoj lađi biskupi od Kotora, Bara, Ulcinja i Svača. Kad su došli blizu otoka, uhvati ih najednom silna oluja, i prije nego li su mogli spustiti jedra i sidra, prevrnu se lađa i oni se svi potopiše. Ovo potaknu spomenute gradove, kojima su biskupi ovako žalosno poginuli, da su zamolili papu, neka bi njihove biskupe odriješio podređenosti spljetskomu nadbiskupu, kojega da je središte tako udaljeno od njih, i neka bi obnovio staru dukljansku nadbiskupiju, kojoj bi njihovi biskupi bili podređeni. Papa usliša tu molbu i osnova novu metropoliju u gradu Baru, kojoj podvrgnu spomenute biskupije od Dubrovnika gore.

2

) Međutim nemamo potvrde kod drugih izvora za ovaj 1) Također Rački (o. c. u „Radu" XXVII. str 117—118,), Jireček (o. c. I. str. 208.) i Faber (o. c. u „Glasniku" XVII. str. 457.) drže, da su politički raz

lozi bili povod osnutku barske nadbiskupije. 2

) „Historia salon." cap. XV. str. 43—44. i Documenta br. 152. str. 199— 201. — Ovaj brodolom imao se dogoditi blizu otoka Hvara na onom mjestu, koje se i danas poradi toga zove „la punta dei vescovi" (Documenta str. 200. bilj, 5.). Carrara „Chiesa di Spal." str. 58. bilj. 2. pako veli, da se ovo imalo dogoditi kod Bacila ispod Forcole, 12 milja daleko od Hvara, kako to još i sada mornari po predaji spominju. Drugi opet da označuju mjestom nesreće