VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 35
35 događaj. No ako se on doista zbio, nije on ipak bio glavni uzrok osnutku barske nadbiskupije. On je mogao nešto do prinijeti tome, ali glavni uzrok bio je svakako politički. Za sjedište nove nadbiskupije bi izabran Bar, kako spo menusmo. Duklja je valjda za posljednjih burnih događaja mnogo trpila, pa jamačno poslije bijega nadbiskupa Ivana i njegova izbora za dubrovačkoga biskupa nije više imala svoga crkvenoga glavara. Sada kod obnove nadbiskupije spominje se opet dukljanska biskupija kao sufraganska crkva barske nadbiskupije, ali kako se nikada više ne spominje posebni kakvi dukljanski biskup, moramo uzeti, da je barski nadbi skup upravljao podjedno i dukljanskom biskupijom, kako dokazuje i njegov naslov „archiepiscopus diocliensis atque antibarensis ecclesiae". 1 ) Sto je kocka pala na Bar, da on bude sjedište nove nadbiskupije, bit će tome također poli tički razlozi. Središte i težište dukljanske države pomaklo se bliže moru, u grad Skadar na Bojani, nedaleko njezina ušća. Srbija je težila za morem, tim otvorenim vratima u svijet, pa zato je i sjedište nove metropolije udareno kraj mora, u Baru. 2 ) Bit će posve vjerojatno, da se osnutku ove nove nad biskupije opirao dotadašnji vrhovni crkveni poglavar onih biskupija, koje su se imale od njega otrgnuti, naime so linskospljetski nadbiskup (Lovro), jer se time imala umanjiti njegova crkvena vlast kao primasa čitave (stare) Dalmacije. No na koncu je valjda ipak popustio želji pape, koji je time htio, kako spomenusmo, ove gornjodalmatinske biskupe pre otočić Biskupadu. — Rački „Docum." str. 199. meće ovu sinodu u g. 1045— 67., ali na str. 203. spominje sinodu od g. 1050. po prilici, a ta će biti isto vjetna s onom na str. 199. navedenom, zato uzimljemo, da se rečena nesreća dogodila negdje g. 1050. Jednako sudi i T. Smičiklas „Povijest hrvatska" I. Zagreb 1882. str. 243., dok Jireček „Ist. Srba" I. str. 207. kaže: oko g. 1045. a za Tomino pripovijedanje veli : „Priča Tome Arhiđakona .... liči na bajku". 0 Ovako se veli u buli pape Aleksandra II. (od 18- ožujka 1067.), kojom on potvrđuje barsku nadbiskupiju (Documenta br. 152, 2. str. 201.). — I Faber o. c. str. 462. se također ovako izrazuje. 2 ) I Rački o. c. u „Radu" XXVII. str. 118. sudi ovako.
