VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 26
26 jedna drugoj posve slične, a od tuda slijedi, da je ona Za harijina bula morala biti patvorena po ovoj Aleksandrovoj, dakle ne može biti starija od g. 1067. Nema prema tome ni govora o nadbiskupskom dosto janstvu dubrovačkoga crkvenoga glavara u VIII. stoljeću, pa se još početkom X. stolj. taj glavar zove biskupom, podlož nim solinskospljetskomu nadbiskupu, kako se vidi iz onih spisa spljetskoga crkvenoga sabora za Tomislava. No ako i je ova bula patvorena, te ne može biti govora o nadbiskupu Andriji, ne slijedi još od tuda, da nije ipak u to doba bio u Dubrovniku biskup Andrija, premda nam o njemu drugi izvori ništa ne kazuju. Poslije se ne spominje nijedan dubrovački biskup sve do dolaska dukljanskoga nadbiskupa Ivana u Dubrovnik. Dubrovačke kronike vele, da je negdje iza njegova dolaska umro dubrovački biskup, a na to da su Dubrovčani toga du kljanskoga nadbiskupa Ivana izabrali sebi za crkvenoga gla vara, što je i papa potvrdio. Ali kako je on već bio nad l ) Tako sudi i Rački „Documenta" str. 212., gdje se o svrsi ove patvo rine veli: „ut vetustas ragusini episcopatus confirmetur". — I dr. Carrara o. c. str. 122—126. smatra ju patvorinom, a obrazlaže to s nekoliko valjanih razloga, kao: 1. Za Zaharije samo je nekoliko metropolita u Galiciji dobilo nadbiskupske plašteve. Istom na osmom općem crkvenom saboru g. 870. imali su plašt svi metropoliti kršćanskoga zapada. 2. U buli se navode mnoge bi skupije, koje u osmom stoljeću nisu postojale. 3. Nijedna bula pape Zaharije ne naliči ovoj glede oblika, formula i izražaja. 4. Kancelar (pisac) ove bule ne navodi se ni u jednoj drugoj buli iste godine. Carrara drži, da je ona patvorena u 14. ili 15. stolj., kao i kasnija bula pape Benedikta VIII., o kojoj ćemo još govoriti, ali to mnijenje nije opravdano, jer se obje ove bule spominju već u 13. stolj. u jednoj dubrovačkoj ispravi od 11. listopada 1251. (Smičiklas o. c. IV. br. 400. str. 460.). — Jednako smatra i dr. I. v. PflugHartung („Acta pontificum romanorum inedita" T. II. Stuttgart 1884. br. 49. str. 21—22.) ovu bulu patvorinom, i to obzirom na nesavremeni i manjkavi oblik i sadržaj isprave, a po naslovu pisara (diacon sacri palatii) i imenima potpisanih činov nika sudi on, da potječe iz XI. stoljeća. — Nasuprot Dubrovčanin Ignjat Đorđić (u svom rukopisnom djelu „Antiquitates Illyricae" T. I. disquisitio IX. cap. IV.) drži, da je ova bula autentična i da je po tome Dubrovnik već u VII. stoljeću postao nadbiskupijom, pa potkrepljuje tu svoju tvrdnju raznim dokazima. Nu te je dokaze već Cerva (u glavi XXIII. svoga rukopisnoga djela „Sacra metropolis ragusina", koju je priopćio Carrara o. c. Nota II. str. 131— 147.) dobro pobio i neosnovanost Đorđićeve tvrdnje dokazao.
