VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 164

164 županom, potvrdio povelju samostanu sv. Petra na Limu u Bijelom Polju „svome stricu, velikomu knezu humskomu Miroslavu".

1

) Prema tome je Miroslav umro negdje poslije g. 1196., a prije g. 1199., po svoj prilici g. 1197.

2

) Po Ra

stiću (1. c.) imao je Miroslava naslijediti u Humu njegov sin Petar, dok Orbini (o. c. str. 203.) veli, da je Miroslav ostavio desetgodišnjega sina Andriju, koga da je sa vlade u Humu istisnuo domaći čovjek Petar, koji bi izabran hum

skim knezom. Bilo međutim kako mu drago, svakako se herceg Andrija htio okoristiti ovom prijestolnom promjenom (ili možda borbom između obih pretendenata) i navalio na.Hum i Rašu. On je bio sretan i održao je pobjedu u obim tim zemljama, kako se to spominje u jednoj zadarskoj ispravi od 26. svibnja 1198.

3

) Tom prigodom osvoji on Hum i pri

druži ga svome vladanju, jer od tada (od 31. ožujka 1198.) stavlja on u svoj naslov i zemlju humsku, a to potraja sve do konca njegova hercegovanja (god. 1202.).

4

) Iza Huma i l

) Ovo doznajemo iz jedne povelje, izdane ovom samostanu od kralja Uroša I. (1243.—1276.), a spominju ju P. I. Sebastjanin i F. Florinski „Aton

skie akti" S. Peterburg 1880. br. & str. 22.—23. U njoj se veli, da su Bugari za rata poplijenili ovaj samostan i med ostalim odnijeli i hrisovulju kralja Stjepana Prvovjenčanoga, kojom je on svome stricu Miroslavu potvrdio sve povlasti i zemlje, štono ih je Miroslav podijelio tome samostanu, koji je ja

mačno on i sagradio (Srv. Lj. Kovačević o. c. u „Glasu" LVIII. str, 50. i Ila

rion Ruvarac „Miroslav brat Stefana Nemanje u „Godišnjici Nikole Cupića" khj. X. Beograd 1888. str. 65.—68. Srv. i „Spomenik srp. akademije" sv. III. str. 8.—11.). ) Ovako uzimlju i Kovačević 1. c, Jireček o. c. I. str. 216. i Ruvarac 1. c. Nije dakle umro g. 1194., kako veli Resti o. c. str. 66. — Luccari o. c. str. 27. kaže, da je Miroslav umro g. 1179. Možda je ovo pisarska pogrješka (mj, g. 1197.), kako misli Kovačević. 3

) Smičiklas o. c. II. br. 279. str. 296. Srv. III. str. VI. — Kako An

drija u jednoj ispravi od 31. ožujka 1198. (Smičiklas o. c. II. br. 277. str. 293.) meće Hum u svoj naslov, moramo zaključiti, da se osvojenje Huma zbilo negdje u ožujku g. 1198. «) Smičiklas o. c. II. br. 277., 280;, 289. i 290. (svi iz g. 1198.), te br 326. i 333. (oba iz g. 1200.), str. 293., 297., 308., 309., 353. i 361., zatim sv. III. br. 3., 4. i 5. (svi iz g. 1201.), te br. 7. i 14. (oba iz g. 1202.) str. 2., 3., 4., 6. i 17.