VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 154

154 kojim zapovijedaše Mino Bobalić. Kod sela Poljica, na obali između Orašca (Valdinoce) i Zatona nasuprot otoka Koločepa sraziše se (18. kolovoza 1185.) oba brodovlja, ali srpsko bude poraženo i dijelom spaljeno ili zarobljeno. Druge godine (1185.) diže se opet Miroslav, da osveti svöj prošlogodišnji poraz. S velikom vojskom (od 20.000—50.000 ljudi) osvanu on (1. srpnja) pred samim Dubrovnikom i stade ga podsijcdati. Tje

dan dana udarao je on grad ratnim strojevima, ali mu ne mogaše ništa nauditi. U nedjelju 7. srpnja, na dan muče

nika Petra, Andrije i Lovrinca, kad se narod molio Bogu u njihovoj crkvi, zapali on iznenada svoje strojeve i vrati se kući.

1

) . ' ; Ovom uspjehu Dubrovčana jamačno je mnogo doprinjeo njihov novi vrhovni gospodar, naime napuljski kralj Vilim IT. (1166.— 1189.). Kako je iza smrti cara Emanuela (g. 1180.) bizantinsko carstvo, njihov dosadašnji vrhovni gospodar, po

čelo jako slabiti i pače se zaplelo u borbu s Mlečanima, od

lučiše Dubrovčani ostaviti bizantinsko vrhovništvo iz bojazni, da ne bi Mlečani njima kao bizantinskim podanicima priječili trgovinu na Jadranskom moru, pa se dadoše pod okrilje moć

noga kralja Vilima II.;

2

) a jamačno ih je u tom naumu pot

') /. Gundulić o. c. (kod Jirečeka o. c. I. str. 256.). — 'Resti o c. str. 60. — Orbini o. c. str. 192. i 247. — Luccari o. p. str. 27. ff Ragnina o.e. str. 218—219. U pripovijedanju ovih kronika ima nekih razlika, no mi smo se u glavnom držali Gundulića kao najvjerodostojnijega (kako veli i Jireček 1. e.). Ovi kroničari stavljaju spomenute događaje u god. 1184. i 1185., samo ih Lukarić pogrješno meće u g. 1179, kako se vidi iz riječi Blankâ, puiiô

,

moćnika dubrovačkoga nadbiskupa na papinskom dvoru (g. 1255.), naime ;

da je srpski kralj (!) prije 50 godina po prilici (dakle g. 1185.) zaratovao ria Du

brovnik. On tvrdi još, daje kralj tom prigodom Dubrovnik i osvojio i mnoge povelje dubrovačke metropolije oteo (Smičiklas o. c IV. br 510 str 591.). No o osvojenju gràda ne govore ništa dubrovački kroničari, ai uvjeti mira bili bi jamačno teži, kad bi ga Nemanja bio diktirao u Dubrovniku. Stoga moramo uzeti, ili da je Blanko bio slabo upućen u tečaj rata prije 70 godina, ili, Što je vjerojatnije, da je izmislio osvojenje Dubrovnika, da može ustvrditi, kako je tom prigodom dubrov. crkva izgubila mnoge svoje povelje, kojima bi mogla dokazati svoje, davno pravo na prvenstvo po gornjoj Dalmaciji, — Srv. No

vaković o. c. str. 79., koji ove događaje stavlja u g. 1185. i 1186. - ^ 2) Resti o. c str. 58.