VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 153

153 lom III. udari (g. 1183.) na bizantinsko carstvo i oni zauzeše Sredec. Po tom še Bela III. vrati kući, a Nemanja nastavi sretno vojevanje i zauze mnoge bizantinske zemlje i gradove (Pernik, Stob, Zemun, Vebužd, grad Žitomitski, Skoplje, grad Leški, Gradec, Prizren, Niš, Svrljig, Ravni i Kozalj).

1

) Ovako ojačan naumio je on sad ukrotiti Dubrovnik, koji se opirao njegovim crkvenim osnovama. Povod se brzo našao. Otok Korčula pripadao je Zahumlju, ali se tada bio odmetnuo od njega. To prisili srpske vladare, da se dignu na nj s voj

skom. Knez Stracimir ukrca čete u luci Konoševici na lađe i otplovi (g. 1184.) na otok, koji stade pustošiti i harati. No i Korčulani se dobro spremiše, a pritekoše im u pomoć i Dubrovčani, pa mu oni pohvataše ili spališe lađe i time ga odcijepiše od kopna, da se više nije mogao vratiti. To ga prisili na mir s Korčulanima; ovi pustiše njega i njegove čete kući, a on i njegova braća Nemanja i Miroslav oslo

bađaju ovaj otok i izuzimlju ispod vlasti humskih knezova.

2

) Ova pomoć Dubrovčana dođe dobro srpskim vladarima, da se sad obore na njih kao na svoje i političke i crkvene neprijatelje, i to ne samo po kopnu, nego i po moru; ali su bili slabe sreće. Nemanja je spremio brodovlje od 13 lađa (3 galije, 2 galiona i 8 manjih lađa), koje povede njegov brat Miroslav na Dubrovčane. No i ovi oboružaše lijepo brodovlje od 11 lađa (3 velike lađe, 1 galion i 7 manjih lađa), 1) St. Novaković o. c. str. 43. i 45. — Jireček „Ist. Srba" I. str. 253. — Lj. Kovačevič o. c. u „Glasu" LVIII. str. 105. — Stanojević o. c. str. 94. Ova tri zadnja uzimlju, da je ova vojna bila 1183., dok prvi kaže: g. 1184., a možda još g. 1185. Jireček međutim uzimlje (str. 258. i 261.), da Nemanja nije već ove g. 1183. osvojio sve ove zemlje i gradove, nego samo jedan dio, a ostalo za njegovih ponovnih vojna s Bizantincima (g. 1187. i 1189 90.). 2

) Ivan Gundulić u svojoj rukopisnoj kronici kod Jirečeka o. c. str. 255. bilj. 6. —• Resti o. c str. 60. Ova dva vele, da je Stracimir navalio i na otok Vis, no Jireček (1. c.) misli, da se to možda tiče bližega otoka Lastova. — Orbini o. c str. 248. Ovaj zove vođu vojske i brata Nemanjina Konstantinom, a ne Stracimirom. Osim toga uzimlje on, da je ova vojna bila druge godine (1185.) poslije rata s Dubrovnikom, a ne prve godine (1184.) i prije toga rata, kako veli Gundulić. Rastić opet drži, da je ova vojna bila prve godine, ali također poslije rata sa Dubrovčanima. Mi smo se držali najvjerodostojni

jega Gundulića (kao i Jireček 1. c). 11