VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 151

151 linska crkva imade prvenstvo (primat) u cijeloj Dalmaciji i da je majka barske crkve.

1

) Nije samo Nemanja proganjao rimsku vjeru i njezine službenike, nego i njegov brat Miroslav, knez humski. On nije dozvoljavao, da se popune latinske biskupije po njegovu vladanju, da se time ne bi tu širila latinska vjera, nego je valjda htio namještati istočne episkope, da šire istočnu vjeru.

2

) Uz to je jednom oštetio i spljetskoga nadbiskupa Rajnerija, otevši mu neku svotu novaca, koju ne htjede ni na poziv pape Aleksandra III. vratiti. Radi toga posla papa opet u Dalmaciju kao legata podđakona Tebalda, pozvavši podjedno (4. listopada 1180.) poglavare, svećenike i pučanstvo „po Dalmaciji i cijeloj Slavoniji"

, da pod prijetnjom crkvenih kazni sve prihvate i izvrše, što on u njegovo (papino) ime za dobrobit crkve i spas vjernika odredio bude,

3

) x

) Smičiktas o. c. 11. br. 169. str. 170. i Kukuljević o. c. II. br. 159. str. 115., u kojega je potpuniji tekst ove isprave. —• Ovaj knez Michael bit će si

gurno član vladalačke porodice, a njegovi ujaci, koji ga napastuju, bit će valjda Nemanja i njegova braća. — Jireček „Ist. Srba" I. str. 254—255. uzimlje, da je Mihajlo „posljednji mali dukljanski vladalac ... pd stare kuće dukljan

skih vladalaca". Po tome bi on morao biti potomak protjeranoga Radoslava (ili njegove braće) ili drugi neki njegov rođak, koga je Nemanja i nadalje ostavio kao vazalnoga, sebi podložnoga vladara u Duklji (ili njezinu dijelu). Ovaj se Mihael spominje i u jednoj ispravi njegove udovice Dîsislave od 20, kolovoza 1189. (izdao ju A. Vučetić u „Srđu" god. I. 1906. str. 54—55. Spo

minje ju i Ivan M. Gundulić u svojoj rukopisnoj dubrovačkoj kronici.). Srv. Jireček „Die mittelalterliche Kanzlei der Ragusaner" u „Archiv für slavische Philologie" B. XXVI. 1904. str. 167—8. On veli, da je na drugoj strani ove isprave napisano (valjda drugom kasnijom rukom): „de Michahelj Bodini", a i Gundulić da kaže „signor conte Michailo, unico figlio del re Bodino". No ovo nije vjerojatno, jer se ne može uzeti, da je još oko g. 1180. živio sin kralja Bodina, koji je prestao vladati negdje g. 1101. — Pop Dukljanin (gl. XLV. str. 58) spominje od dukljanske kraljevske porodice Mihalju (Mihajla), sina kralja Vladimira (1102.—1113.), ali teško da je i ovaj još god. 1180. bio živ. ) On je pače otjerao stonskoga (humskoga) biskupa Donata, jer se nije htio odmetnuti od dubrov. nadbiskupa, a podvrći se valjda raškomu metro

politu. On se sklone u lokrumski samostan, gdje ga na jednoj samostanskoj ispravi (od 15. rujna 1186.) nalazimo potpisana (Resti o. c str. 67. i Farlati o. c VI. str. 327.). 8

) Sve ovo doznajemo iz papinskih pisama kod Smičiklasa o. c. II. br. 166, 173. i 174. str. 167—8. i 175—6.