VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 129

129 rukom posvetio za nadbiskupa.

1

) No poslije njega pa sve do pod konac XII. stolj. ne spominje se više nijedan barski nadbiskup. To se mora shvatiti ili tako, da je bilo nadbi

skupa, ali nam se nijesu uščuvala njihova imena

2

), ili pako da ih za to vrijeme nije bilo, jer je barska metropolija na neko vrijeme bila dokinuta, dotično njezino sijelo bilo preneseno u Dubrovnik. Ovo drugo je vjerojatnije, a prouzrokovale su to teške borbe, koje je Duklja morala voditi i kod kuće, a i s vanjskim neprijateljima,

3

) pa uz to sve veće prodiranje I istočne vjere u tu kraljevinu ; zato su pape mislile, da je /Dubrovnik sigurnije sijelo za nadbiskupa, i da će od Duklje neodvisan, u strogo katoličkom Dubrovniku stolujući metro

polit gornje Dalmacije biti sposobniji, da suzbija prodiranje istočne vjere, nego li nadbiskup u Baru, gradu dukljanske države, na kojega bi vladari ove države mogli uplivati i pri

tisak vršiti u slučaju, da bi se povratili Bizantu i istočnoj crkvi. ') PfiugHartung „Acta pont. roni. in." II. br. 286. str. 242. i Joffe o. c. I. br. 7099. str. 815. I ovdje se mjesto „eccl. Palachiensis" navodi „Dul

chinensis". 2

) Na stijeni sakristije uz nekadašnju katedralu sv. Đurđa u Baru na

lazi se natpis: „Hic requiescit Sergius Archiepiscopus" (Rački u „Kat. listu" g. 1860. br. 45.). Drugi izvori ne spominju ovoga nadbiskupa, pa zato ne znamo, u koje doba spada. Markovic o. c. str. 185. i 188. drži, da spada u XII. stolj. poslije Petra I. (po našu II.) i prije Grgura, koji se javlja pod ko

nac XII. stolj. No budući da je poslije Petra II. bio barskim nadbiskupom Ilija, što Markoviću nije bilo poznato, moramo uzeti, da je Sergije, ako spada u XII. stolj., bio nadbiskupom između Ilije i Grgura, ali dakako u doba prije dokinuća barske nadbiskupije (negdje g. 1142.). ) 0 borbama u Duklji i sa Bizantincima govore: Pop Dukljanin (gl. XLIIL—XLVII. str. 55—59., Nicetas Choniates „Historia" ed. Bonn. 1835. „De Johanne Comneno" cap. 5. str. 22.—23. i „de Manuele Comn." lib. II. c. 6. i 7., lib. IV. c. 4. i lib. V. c. 4. str. 119.—122., 178.—179. i 206.—207. i Johannes Cinnamus „Epitome rerum etc." ed. Bonn. 1836. lib. III. cap. 6.—11. i lib. V. cap. 2. i 5. str. 101.—118., 203.—204. i 211.—215. — Srv. Jireček „Ist. Srba 1. str. 232. si. *) Ovako sudi i Farlati o. c. VI. str. 28. i VII. str. 64. — Baš negdje u ovo doba dođe dukljanska država u ovisnost od bizant. države. Car Ivan Komnen (1118.—1143.) udari s jedne strane na RaŠu i svlada njezina velikoga župana Uroša I., dok je od Drača druga bizant. vojska pod vodstvom Aleksija Konto

stefana udarila na Duklju, svladala i srušila kralja Đuru, a podigla na prijestol