VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 126

126 Kako se dalje ova rasprava razvijala i riješila, ne kažu nam izvori. Iz njih ne doznajemo, da li su oba crkvena gla

vara otišla u Rim, ili možda njihovi punomoćnici, da li je dubrovački biskup dobio plašt i nadbiskupsku čast, i da li je Mihalja dobio stijeg i bio krunjen za kralja. Samo po' kasnijim događajima možemo nagađati, kako se to sve rije

šilo. Mihalji je papa priznao kraljevski naslov, kad ga u re

čenom pismu (od 9. siječnja 1078.) zove „Sclauorum rex",

1

) ali teško da mu je poslao stijeg i dao ga za kralja kruniti, jer mi znamo, da je istom Stjepan, sin Nemanjin, bio od pape Honorija III. nadaren (g. 1217.) krunom, kako ćemo vidjeti, i zato bio prozvan „Prvovjenčani".

2

) Isto tako čini se, da ni dubrovački biskup Petar nije postigao svoga cilja, naime plašta i časti nadbiskupske, bilo na štetu spljetskoga ili barskoga metropolite. Na štetu pr

voga nije se to moglo dogoditi zato, jer je on i nadalje zadržao sve svoje dosadašnje sufragane, nije dakle nijednoga izgubio na korist dubrovačke crkve, kako je to Mihalja sno

vao, a samu nadbiskupsku čast bez sufragana nije valjda dobio niti imamo za to u izvorima potvrde. A ni na štetu barskoga nadbiskupa nije on dobio metropolitske vlasti, jer bi se tomu bio opro kralj Mihalja, pa se tako Petar, crkveni pismu (od 5. prosinca 1200.) barskom nadbiskupu Ivanu. (Theiner „Monu

menta Slavorum meridionalium" P. I. Romae 1863. br. 22. str. 13.—15.). — Još se opaža patvorina treće isprave i po tom, što se u njoj veli, da papa šalje nadbiskupski plašt na porabu njemu i njegovim nasljednicima, a znade se, da se plašt daje svakomu metropolitu napose, pa se mora s njime i uko

pati, te ga svaki novi metropolit mora da zamoli od pape za sebe (Srv. Mar

kovic o. c. str. 66.). ') I kasnije dukljanske vladare (kao Bodina i Vukana) zovu pape kra

ljevima, kako ćemo vidjeti, a i sv. Domentijan („Život sv. Save" izd. Daničić, Biograd 1865. str. 256.) veli izrijekom, da je Duklja bila kraljevstvo od dav

nine (,,ot prva"). Zato je neosnovana sumnja Alekseja Petrova („Knjaz Kon

stantin Bodin. Očrk iz istorü Srbov XI. v." u „Zborniku" Lamanskoga. S. Peterburg 1883. str. 245. bilj. 3.) u kraljevski naslov Bodinov. Srv. Jireček „Ist. Srba" I. str. 203. bilj. 2. 2

) Međutim i Stanojević o. c. str. 69. i dr. F. pl. Sišić „Hrvatska po

vijest" Zagreb 1906. str. 70—1. drže, da je papa Grgur VII. doista poslao Mi

halji znakove kraljevske vlasti.