VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 127

127 glavar barski, i nadalje spominje kao nadbiskup,

1

) nije mu dakle oduzeta metropolitska čast gornje Dalmacije i prene

sena u Dubrovnik.

2

) To se ima zahvaliti dukljanskomu kralju Konstantinu Bodinu (negdje od g. 1082.—1101.),

3

) sinu i nasljedniku Mi

halje, koji se krepko zauzeo kod (protu)pape Klimenta III. (1084. 1100.) za prava barske crkve protiv nastojanja du

brovačkoga biskupa, i u njega isposlovao, da je Petru (II.), valjda nasljedniku onoga Petra (I.), koga je papa Aleksandar II. podigao (god. 1067.) na čast nadbiskupsku, na njegovu molbu podijelio (bulom od 8. siječnja 1089.) nadbiskupski plašt i potvrdio mu prava barske crkve u potpunom opsegu (kao i Aleksandar II. Petru I.).

4

) Ovaj se nadbiskup Petar t) Tako veli Dukljanin (gl. XLVII. str. 53.), da je „Petrus Antibarensis sedis Archiepiscopus bonae memorie vir" izmirio kralja Bodina s njegovim stri

čevićima, kad su po smrti kralja Mihalje (negdje g. 1082.) nastale između njih prijestolne borbe. s

) Imademo doista bulu (od 27. siječnja 1102.) pape Paskala II. (1099.— 1118.), kojom se dubrovačkomu crkvenomu glavaru Dominiku podjeljuje nad

biskupski plašt (Smičiklas o. c. II. br. 2. str. 2.—4.), ali je to falsifikat, kao i sve dosadašnje takove bule, kako i sam izdavač Smičiklas tvrdi. Međutim ako i nije vjerojatno, da je papa potvrdio dubrovačkom crkvenom glavaru nad

biskupski naslov i podijelio mu nadbiskupski plašt, ipak su dubrovački bi

skupi i dalje rabili u svojim ispravama naslov nadbiskupski; tako se u ispravi (od g. 1108.), kojom biskup Dominik određuje, da crkva sv. Šimuna u Du

brovniku ostane i nadalje svojina opatičkoga samostana, zove Dominik „Ra

chuseorum archiepiscopus" (Smičiklas o. c. II. br. 17. str. 20.). 3

) Jireček o. c. I str. 227. uzimlje, da je Bodin počeo vladati 1082.?, a u „Geschichte der Bulgaren" str. 207. određuje njegovo vladanje ovako : 1084—1101. *) Kehr „Papsturkunden" str. 148.—140. — Faber o. c u „Glasniku" bos.herc. muzeja" XVII. str. 464. — U buli se izrijekom veli, da je papa ovo učinio „communi cura inducti precibusque filii nostri Bodini regis Sclauorum gloriosissimi inclinati". Nije vjerojatno, da su ovaj Petar i onaj od g. 1607. jedna te ista ličnost, jer pape podjeljuju palij i potvrđuju prava metropolije novo izabranim crkvenim glavarima, pa zato moramo uzeti, da je g. 1089. došao na nadbiskupsku stolicu novi nadbiskup, imenom Petar (po tome dakle II.), dok je onaj g. 1067. od pape Aleksandra II. potvrđeni nadbiskup Petar (dakle I.) ravnao crkvom po svoj prilici do g. 1089. To nam potvrđuje i ova okolnost. Na nekadašnjoj katedrali sv. Đurđa (danas turskoj džamiji) u Baru nalazi se natpis crkvenoga poglavara Petra, koji da je upravljao crkvom 30 godina (Priopćio ga Rački u „Katoličkom listu" g. 1860. br. 44., a po njemu,