VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)
Strana - 242
242 pisu br. 8607., a onaj u Drezdenu je samo slabija kopija prvotnog nacrta. Svi ti nacrti imadu očitih pogrješaka, koje se nalaze već valjda u prvotnom predlošku : n. pr. svi pokazuju izgradjeni toranj stolne crkve na lijevo od ulaza, dok lijevi toranj u opće nije bio nikad izgradjen. Taj jamačno najstariji do danas poznati nacrt zagrebačkih utvrda, pokazuje crkvu sv. Marije, a do nje onu okruglu polukulu, koja još i danas postoji kao čitava, izgradjena kula. Na čitavom nacrtu nije nigdje narisana nikakova privatna kuća, tek samo do te polukule označene su dvije zgrade, pa je više nego vjerojatno^ da su to dijelovi našeg starog samostana prvi put prikazani. Uza sve netočnosti vrlo je važan taj nacrt, jer ima na njemu mnogo detalja, kojih istinitost još i danas dokazati možemo. Tako'je sasvim vjerno označen zid od crkve sv. Marije prema sjeveru, koji će nas najviše zanimati. Napose ističe nacrt, da je Bakačeva kula bila gradjena kao polukula, kako se to prigodom famoznog rušenja te kule i pokazalo. U ratnom arkivu u Beču nalazi se sbirka nacrta: „Vierzigzwey saubere Abrisse verschiedener Gränzfestungen, Schlössern und Städte in Hungarn", u kojoj je sbirci narisan i Zagreb. Sbirka je nastala navodno u godinama 1660—1664., a bila je svojina kneza Raymunda Montecucculija. Nacrti su izradjeni vrlo fino, a u koliko se može ustanoviti i za čudo točno. Na ovom je crtežu prikazan prvi put jasno cistercitski samostan, dapače ima već krajna kula onaj oblik, kako ga danas još vidimo. I crkva je sv. Marije prikazana u njenom današnjem obliku, tek je neistina, da bi se kaptolski zid odvajao do stolne crkve u pravom kutu. Samostan je tada sasvim zagradjen bio. To i jest doba, u kojem se dogodile posljednje velike pregradnje samostana. Tamo oko g. 1622. obnovili su crkvu sv. Marije temeljito, pa je tada valjda i samostan dobio onu formu, koju je zadržao sve dotle, dok ga nijesu pretvorili u stanove za sirotinju. Iz ovog su jamačno vremena i one sazidane loggie u dva samostanska krila.
