VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)
Strana - 243
243 Poslednji put nalazimo sliku tog samostana u rukopisnom djelu XVIII. vijeka, koje se čuva u sveučilištnoj knjižnici zagrebačkoj, a prikazuje naslikane sve posjede vrlo bogatog, danas već izumrlog plemena Patačića. Kao njihov posjed na Kaptolu u. Zagrebu narisana je. kuća, koja ne može biti drugo nego naš samostan cistercitski. Kako je risaču bilo samo do toga stalo, da nam prikaže tu kuću, to je sve ostalo samo onako narisao, kako mu se činilo zgodnim. Zato ie narisao crkvu sv. Marije u pozadini, a ne s lijeva kako ona doista leži. Da ne. prikrije vanjštinu zgrade, risač je narisao okolne kućice tako malene, kako nigda bile nisu, zato je on i prostor izmedju samostana i potoka Medveščaka učinio znatno većim, nego što je u istinu. Ali krajna kula i obe vidljive fronte imadu svoj današnji lik, tek je treće krilo izmišljotina risačeva. (Sadašnje stanje samostana.) Promotrivši u kratko zgode, u kojima je samostan nastao i u kojima se razvijao, možemo i lakše sadanje stanje te gradjevine razumjeti. Nije lako cijelo zdanje pregledati, jer je odasvud opkoljeno kasnijim zgradama, tako da se prava veličina samostana iz vana ni ne naslućuje. Najzanimljiviji je bez sumnje pogled na onaj komad kule i krovišta, što se vidi sa Jelačićeva trga. Otegnuti krov samostanske zgrade, koju nizke kućice sakrivaju, kula, pa barokni zvonik crkve sv. Marije, čini tako osebujan, cjelovit prizor, da se odmah osjeća: u par koračaja evo razmaka od stoljeća, tamo počinje sasvim drugi grad iz drugoga doba. A one nemirne, hipermoderne gradjevine pojačavaju taj dojam, koji je već domamio naše slikare, da otkriju i široj publici, mimo česa je nepažljivo decenija i decenija prolazila. Publici se doduše to vanredno svidjelo, ali kad se bude radilo o tom, da se to i drugim generacijama sa-, čuva, strah me je, da če ta ista publika vikati: „Raspni ga!", koja je još nedavno klicala: „Hosanna!" Spomenuli smo — pristajući uz temeljita ispitivanja Iv. Tkalčića —, da je zapadni dio kaptolskih utvrda bio najprije dovršen. Mi danas dapače ni ne znamo, dali je cijeli Kaptol bio ovako čvrstim zidom opkoljen, tek jedno znademo, da
