VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)
Strana - 241
241 sjetnika samostanskih ćelija na tavanu samostana sačuvanih, kad motri iz njih pred sobom tek par koračaja daleko električki rasvijetljen Jelačićev trg : kao da se i prostorom i vremenom udaljio iz sadašnjosti, pa motri iz dalekih stoljeća današnje doba. Mi danas znademo, kako se kasno Zagreb stao utvrdjivati. Prije je bio grad tek drvenim plotom ogradjen. Zagrebački Gradac, t. j. današnji gornji grad bio je već u XIII. vijeku dobro utvrdjen, već su g. 1266. stajale gradske utvrde, koje su . sačinjavali zidovi u trokut sastavljeni, sa čvrstim kulama pojačani. No sam Kaptol nije bio sprva nikako zaštićen, tek polovicom XIV. vijeka opasaše ga drvenom ogradom, a tako je i dalje ostalo kroz čitavo stoljeće. Tek u drugoj polovini XV. vijeka odlučiše se na to, da Kaptol čvrstim zidom obzidju, pa zatražiše u kralja Matije Korvina dozvolu za to naumljeno utvrdjivanje. Nu ipak se je taj posao otegnuo i češće prekinut bio, tako da je konačno provedeno utvrdjenje tek u početku XVI. vijeka. Čini se, da je zapadni dio kaptolskih utvrda bio najprije izveden. Daljne su radnje išle zato sporije, jer je valjalo urediti pitanje, kako će se utvrditi napose stolna crkva, pred kojom je stajala župna crkva kaptolska posvećena sv. Emeriku. God. 1510. zamoli biskup od pape dozvolu, da se ta crkva poruši, kako bi se tamo moglo podići utvrde oko stolne crkve. Ta dozvola bude zaista i izdana, crkva porušena, a konačno utvrdjivanje Kaptola dokrajčeno g. 1517. Danas se više ne može sasvim sigurno ni mjesto, gdje je crkva stajala, odrediti, čini se, da je stajala izmedju kipa Marijina i nekadašnje Bakačeve kule. Župnom crkvom postade cistercitska crkva sv. Marije. Ovako se obavilo utvrdjenje stolne crkve "i Kaptola, kako je to u tančine iztražio Tkalčić u svojim Spomenicima grada Zagreba. Dakako, da se je sada lice grada posvema izmijenilo. Mi doduše ne imamo slika Zagreba iz onog vremena, nu imademo jedan nacrt tih utvrda, koji se čuva u dvorskoj knjižnici u Beču u rukopisu br. 8609., koji doduše potječe iz XVII. vijeka, ali je sigurno kopija iz znatno starijeg predloška. Po ovom je crtežu učinjen i drugi u ruko16
