VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)
Strana - 156
156 tanske. Posveta ove kapelice obavila se na blagdan sv. Trojstva godine 1692. Tom prigodom sakupilo se mnogo.ljudi, koji su svečano u procesiji nosili kip bi. djevice Marije. Na očigled tolikoga svijeta dogodio se na nebu čudan pojav, jer se jasno razabirahu tri sunca. 0 tomu govori takodjer ljetopisac samostana koprivničkoga, koji dodaje, da se poslije toga dogadjahu mnoga čudesa posredovanjem bi. djevice Marije. Danas nema više kapele bi. djevice Marije Lauretanske. Ipak se razabire, gdje je ta kapela stajala. Ona bijaše naime desno od ulaza u samostansku crkvu, nasuprot današnje kapele Spasiteljeve. Tamo se naime na kamenu povrh vrata još nalazi ovaj napis: „Hoc sacellum Lauretanum ad honorem b. V. fieri curavit nob. dna. Regina Barbara Altenbaherin vidua. Sacrum unum pro defunctis die 5. Marty celebrandum Obligo". Franjevci bijahu dakle obvezani, da za osnovateljicu ove kapele svake godine 5. ožujka služe svetu misu. 0 tomu govori takodjer odluka, koju je 29. ožujka 1727. u Rimu izdao fra. Joannes Franciscus a Sorexino, tajnik generala franjevačkog reda. U toj odluci kaže se, da je samostan dosada služio za gospodju Altenbaher svetu misu „sine cantu" ; odsada pak mora još iza sv. mise recitirati „de profundis". Iz ove odredbe vidimo, da je osnovateIjica Lauretanske kapele umrla neko vrijeme prije 29. ožujka 1727. Gvardijan Bonifacije Bukušek dade godine 1727. na crkveni toranj staviti novi lijepi krov. Bukušekov pak nasljednik gvardijan Kvirin Notenstain počeo je godine 1729. graditi novi zid prema južnoj strani. On je podjedno samostan podigao u vis, nadozidavši prvi kat. Prije bijaše prostor samostana pretijesan ; sada se proširio prema istoku, gdje su susjedne kuće otkupljene ili darovane, a na njihovom gradilištu uredjen samostanski vrt i prošireno dvorište. Od godine 1738. do godine 1745. bijesnila je po Hrvatskoj i Slavoniji strašna kuga. U nekim krajevima poginulo je od kuge toliko ljudi, da su opustila cijela sela. Kuga dopre takodjer u Koprivnicu. Kad je ondje pomirao narod,